Pozabavite se depresijom. Svi ponekad padnu, ali uporni osjećaji beznađa, očaja, gubitka interesa ili anksioznosti koji traju više od dvije sedmice mogu ukazivati na kliničku depresiju. Ako simptomi postanu dovoljno jaki da ometaju svakodnevne aktivnosti ili kvalitetu vašeg života, savjetnik ili zdravstveni radnik bi mogli natjerati da se osjećate više kao stari. Ako se ne osjećate dobro i imate upalu grla ili simptome gripa, ne biste čekali da posjetite ljekara. Terapija je ista!
Prepoznajte znakove bipolarnog poremećaja. Iako niko ne zna šta uzrokuje bipolarni poremećaj, čini se da se javlja u porodicama i predstavlja poremećaj raspoloženja koji može ozbiljno uticati na vaš život. Bipolarni poremećaj može biti težak za dijagnosticiranje i njegovi simptomi variraju. Ali glavni znakovi koje treba tražiti su dramatične i nepredvidive promjene raspoloženja. Osoba sa bipolarnom bipolarnošću može imati napade manije u kojoj postaje preterano srećna, nabuja energija i velike, trkačke misli. Ovu maniju često prate napadi depresije koji mogu donijeti anksioznost, tugu, pa čak i samoubilačke misli.
Znati o šizofreniji. Suprotno javnom mišljenju o šizofreniji, ona rijetko dolazi s više ličnosti i gotovo uvijek je nenasilna mentalna bolest. Ako imate bilo koji od simptoma šizofrenije, brzo se obratite svom ljekaru kako biste upravljali bolešću. Shizofrenija je ozbiljna bolest i može uzrokovati poteškoće u razlikovanju stvarnosti od imaginarnog. To može značiti da vidite stvari koje ne postoje, paranoju, ekstremne fiksacije i druga bizarna ponašanja koja mogu brzo narušiti nečiju sposobnost da živite normalan život.
Pozabavite se anksioznošću. Svi mi s vremena na vrijeme osjećamo anksioznost, ali za neke ljude to može biti teško iskustvo. Ako imate anksioznost koja utječe na vašu sposobnost funkcioniranja na poslu ili u društvu, možda imate generalizirani poremećaj. Anksioznost može biti obilježena pretjeranom brigom, redovnom najmanje šest mjeseci, razdražljivošću, problemima sa spavanjem i drugim općim negativnim osjećajima. Postoje različite vrste anksioznosti koje mogu izazvati određene situacije ili okidači. Na primjer, ako svakodnevne društvene situacije izazivaju anksioznost, možda imate socijalni anksiozni poremećaj. Druge vrste anksioznosti uključuju panični poremećaj, osjećaj iznenadnog užasa praćenog fizičkim simptomima ili fobijama koje su potaknute događajima poput letenja ili specifičnih predmeta, poput pauka.
Potražite pomoć u procesuiranju traume. Mnogo puta, pojedinci imaju problema da se nose sa nedavnom traumom, kao što je saobraćajna nesreća, zlostavljanje dece, seksualni napad ili gubitak voljene osobe. Iako su tuga i tuga normalne emocije, savjetnik za mentalno zdravlje može pomoći da se proces olakša. Ako imate iscrpljujućih i upornih poteškoća, traženje pomoći može vam olakšati suočavanje. Neki od ovih simptoma mogu uključivati: ljutnju, strah, anksioznost, ubrzan rad srca i poteškoće sa spavanjem. Normalno je da ih osjetite nakon traume, ali ako vam remete život i mjeseci prođu bez olakšanja, možda će vam trebati stručnjak za pomoć.
Pomozite svojoj vezi. Ponekad pomoć nije potrebna samo pojedincu, već i partnerima u nezdravoj vezi. Ako je vaš odnos sa vašom značajnom drugom sve više točka stresa i svađe, možda ćete imati koristi od profesionalnog savjetovanja. Uvijek je teško prepoznati i priznati probleme u vašoj vezi. Ako primijetite da vi i vaša druga druga osoba imate problema u komunikaciji, češće se svađate i smatrate jedni drugima izvor stresa, možda je vrijeme da potražite pomoć izvana. Svaka veza ima problema, ali ako ostanete na oprezu u vezi s ranim problemima, to bi moglo spasiti vas i vašeg partnera na putu.
Pazite na dramatične promjene raspoloženja. Dramatične promjene raspoloženja mogu biti pokazatelj da je savjetovanje korisno za vaše mentalno zdravlje ili prisustvo mentalne bolesti. Osim normalnog neraspoloženja tokom puberteta, trudnoće, menopauze ili drugih stresnih životnih događaja, ozbiljne promjene raspoloženja mogu biti pokazatelj većeg problema. Promjene raspoloženja su pretjerane ili nagle promjene u vašem raspoloženju ili emocionalnom statusu. Na primjer, možete se prebaciti iz euforije u ekstremnu tugu naglo i često bez okolišnog okidača. Ovo može ukazivati na probleme mentalnog zdravlja poput bipolarnog poremećaja ili poremećaja ličnosti. Ako primijetite da se kod sebe ili prijatelja osjeća uporno pogoršanje, promjene raspoloženja, trebali biste potražiti pomoć za mentalno zdravlje. Neki problemi mentalnog zdravlja poput depresije mogu se dijagnosticirati već dvije sedmice nakon pojave simptoma. Ne morate da se osjećate loše tokom dužeg vremenskog perioda da biste opravdali kliničku pomoć.
Odmah potražite pomoć ako imate samoubilačke misli. Ako vi ili neko koga poznajete razmišljate o samoubistvu, odmah potražite stručnu pomoć. Bilo da razmišljate o tome da sebi oduzmete život ili sumnjate na prijatelja, važno je to prepoznati i potražiti pomoć. Suicidno ponašanje i sklonosti mogu varirati od pojedinca do pojedinca. Neki izdajnički znakovi uključuju: razgovor o samoubistvu, traženje sredstava za samopovređivanje (kao što su tablete ili pištolj), povlačenje iz svih društvenih kontakata, brze promjene ličnosti ili upuštanje u rizično, samodestruktivno ponašanje. Tu je pomoć. Suicidalne misli mogu biti zastrašujuće, pa čak i neugodne, ali niko se ne mora sam suočiti s tim. Trebali biste kontaktirati bliskog prijatelja ili voljenu osobu i zakazati sastanak sa savjetnikom. Ako to nisu opcije, nazovite telefonsku liniju za prevenciju samoubistava kao što je Linija za spašavanje samoubistva i krize na 988 ili broj vaše lokalne dežurne linije.
Provjerite jeste li skloni samoozljeđivanju. Iako je samoubistvo ekstremna verzija samoozljeđivanja, drugi oblici mogu biti pokazatelj emocionalne boli i uznemirenosti koji bi mogli imati koristi od profesionalca. Samopovređivanje može uključivati rezanje kože, spaljivanje sebe ili čak zabijanje predmeta u kožu. Ako primijetite prijatelja koji to možda čini, ili ako ste sami, postoje sigurniji dugoročni načini rješavanja stresa koji uzrokuje samopovređivanje.
Potražite pomoć ako se borite sa zloupotrebom supstanci. Ovisnost i mentalno zdravlje imaju jake veze i pojedinci se često samoliječe. Ako vi ili vaš prijatelj sve češće pronalazite drogu ili alkohol kao način da se nosite s emocionalnim problemima poput stresa ili ljutnje, možda je vrijeme da potražite pomoć kako biste pronašli sigurnije alternative. Iako je punoljetnim punoljetnim osobama u redu da popiju piće da se opuste, postoje rani znakovi upozorenja da prekomjerno oslanjanje na supstance može biti problematično. To uključuje porodičnu anamnezu ovisnosti, zanemarivanje odgovornosti zbog upotrebe supstanci, opasno i bezobzirno ponašanje u alkoholiziranom stanju, potrebu više supstance za željeni učinak i trošenje povećanog vremena na razmišljanje i korištenje supstance. Ako primijetite ove karakteristike kod sebe ili kod nekoga koga poznajete, savjetnik za mentalno zdravlje će možda moći pronaći druge zdravije mehanizme suočavanja.
Razgovarajte sa svojim ljekarom primarne zdravstvene zaštite. Može biti neodoljivo snalaziti se u svim opcijama za savjetovanje o mentalnom zdravlju. Vaš ljekar primarne zdravstvene zaštite će imati iskustva u suočavanju s medicinskim stanjima poput depresije i može vam preporučiti sljedeći korak. Neka Vam Vaš ljekar da procjenu mentalnog zdravlja. Vaš lekar će moći da proceni da li će vaše borbe imati koristi od savetovanja ili je neophodno medicinsko lečenje. Mnoge mentalne bolesti poput depresije ili bipolarnog poremećaja mogu se pomoći lijekovima.
Odredite kakvu vrstu savjetovanja trebate. Koristeći svog doktora i druge resurse, morat ćete odlučiti kakvog savjetnika ćete potražiti. Ovo se može razlikovati ovisno o tome za šta tražite pomoć. Ako mislite da će vam terapija zasnovana na razgovoru pomoći, tu su licencirani terapeuti i socijalni radnici. Oni mogu biti u rasponu od onih sa magistarskim diplomama do doktorata iz psihologije. Uz pomoć svog liječnika možete odlučiti da će psihijatar i biološki pristup korištenjem lijekova biti od najveće pomoći. Ako je vašoj vezi potrebna pomoć, licencirani savjetnici za brak ili vezu mogu biti najbolji. Terapija nije samo za “mentalno bolesne”. Ljudi traže smjernice za tugu, međuljudske odnose, upravljanje stresom, društvene brige i roditeljstvo, samo da navedemo nekoliko područja u kojima ljudi žele terapiju.
Pronađite stručnjaka za mentalno zdravlje. Jednom kada saznate koja vrsta savjetovanja može najbolje funkcionirati za vas, morat ćete početi sužavati konkretne opcije. Koristite svog doktora. Vaš ljekar vjerovatno ima iskustvo u radu sa mentalnim zdravljem, kao i poznavanje vaše medicinske istorije. Možda će moći da preporuče kolegu za kojeg misle da će mu dobro odgovarati. Pogledaj online. Morate biti oprezni u vezi s ovim, ali jednostavna pretraga vam može donijeti opcije u vašem području, kao i recenzije. Uvijek možete kontaktirati stručnjaka prije sastanka kako biste procijenili mogu li vam pomoći i kakvo iskustvo imaju u liječenju sličnih problema. Provjerite kod svog zdravstvenog osiguranja. Ako imate osiguranje, ovo ne samo da će vam pomoći sa stanovišta troškova, već će vam takođe pomoći da pronađete konkretnu pomoć koja vam je potrebna.
Znajte šta možete očekivati. Jednom kada odlučite da je vrijeme da dobijete pomoć, imat ćete mnogo različitih opcija otvorenih za vas. Na osnovu savjeta vašeg liječnika, prirode vašeg problema i vašeg vlastitog istraživanja, možete pronaći vrstu terapije koja je najbolja za vas. Individualna terapija. Individualna psihoterapija obično podrazumijeva sjedenje jedan na jedan sa stručnjakom za mentalno zdravlje, razgovor o svojim problemima i poduzimanje koraka za rješavanje problema na zdrav način. To može biti kroz terapiju razgovorom ili tradicionalnije metode poput psihoanalize koje pokušavaju otkriti podsvjesne probleme. Grupna terapija. Možda ćete biti bolji u grupnom okruženju gdje je grupa za podršku vođena stručnošću stručnjaka za mentalno zdravlje. Interpersonalna terapija. Ovo je vrsta terapije koja se fokusira na način na koji komunicirate sa prijateljima i porodicom. Nastoji poboljšati komunikaciju i izgraditi samopoštovanje i može riješiti niz problema poput depresije i anksioznosti. Kognitivno bihevioralna terapija. Ovo je posebna vrsta terapije koja pokušava identificirati i promijeniti probleme u ponašanju i percepciji koji uzrokuju uznemirenost. Ovo može biti od pomoći u stvaranju novih načina razmišljanja i novih načina djelovanja koji jačaju pozitivno emocionalno blagostanje.
Budite otvoreni i iskreni u vezi sa svojim osećanjima. Može biti zaista teško, pa čak i zastrašujuće priznati da se borite. Ako osjetite bilo koji od gore navedenih znakova, potražite pomoć što je prije moguće. Ponekad može biti teško razgovarati sa doktorom ili strancem o svojim dubokim osjećajima. Ako imate prijatelja od povjerenja, člana porodice ili nekoga poput pastora, oni bi mogli biti ugodnije mjesto za početak. Uvijek je lakše podijeliti svoj teret sa nekim kome vjerujete i kome vam je stalo. Uvjerite se da vam je ugodno sa svojim terapeutom. Može biti teško razgovarati o takvim ličnim, često bolnim osjećajima ako vam nije ugodno i ne vjerujete u svoj izbor. Ako ustanovite da ne kliknete na svoj prvi izbor, nemojte se bojati istražiti druge opcije. Kako uđete dalje u proces, počećete jasnije shvatati šta vam čini prijatnim i šta vam najbolje odgovara.
