Tražite dokaze. Iako je ovo nešto što vjerojatno već radite, možda niste ni svjesni da to radite. Uzmite si vremena da namjerno potražite dokaze koji će poduprijeti ili osporiti ono što mislite. Obratite pozornost na prošla iskustva, ono što ljudi rade i govore i druge dokaze da su vaše misli pouzdane. Na primjer, ako mislite da vaša prezentacija ide dobro, onda vjerojatno i jest. Vaš vlastiti osjećaj može biti vaš dokaz. Međutim, možete pogledati po prostoriji u potrazi za dokazima da ljudi obraćaju pozornost i da su uključeni u ono o čemu govorite. Kao drugi primjer, ako mislite da vaš prijatelj nešto skriva, možete potražiti dokaze poput toga da se ponaša nervozno ili da pokušava privući vašu pozornost. Međutim, imajte na umu da njihovo ponašanje ne mora uvijek značiti ono što mislite da znači. Uvijek dodatno istražite uzroke takvih promjena. Pitajte svog prijatelja na način s punim poštovanja zašto se on/ona možda ponašaju tako.
Postavljati pitanja. Kada imate misao u koju niste sigurni, preispitajte je. Zapitajte se ima li to smisla, je li vjerojatno i postoje li dokazi koji podupiru tu misao. Ovo je dobar način da procijenite imaju li vaše misli smisla i postoje li dokazi koji ih podupiru. Na primjer, ako mislite: “Proći ću ovaj test”, zapitajte se poput: “Kako mogu znati da ću proći”, “Jesam li učinio nešto da budem siguran da ću proći” i “Što još mogu li proći?” Međutim, pokušajte izbjeći pretjerano razmišljanje o bilo kojoj situaciji jer to može dovesti do tjeskobe. Ili, na primjer, ako mislite da je netko zaljubljen u vas, mogli biste se zapitati: “Zašto to mislim? Je li vjerojatno da su zaljubljeni u mene? Zašto se ne bi zaljubili u mene?”
Vježbajte pažnju. Pomnost zahtijeva da obratite pozornost i prihvatite ono što osjećate, osjećate i radite u sadašnjosti. Biti svjestan svojih misli i osjećaja odličan je način da počnete utvrđivati jesu li vaše misli pouzdane. Kad ste svjesni kako razmišljate, možete procijeniti jesu li misli vjerodostojne. Pomnost vam također može pomoći da prepoznate druge signale koje vam vaše tijelo i okolina mogu dati o pouzdanosti vaših misli. Umjesto multitaskinga, koji širi vaš um na nekoliko stvari, radite jednu po jednu stvar i potpuno se usredotočite na tu jednu stvar. Biti pažljiv znači biti svjestan svega, uključujući svoje misli, ali i pustiti te stvari da prođu. Jer kada se previše fokusirate na određene stvari, možete zaboraviti da je vaša jedina svrha samo živjeti i iskusiti. Na primjer, ako razgovarate s prijateljem, možete isključiti igru. Možda ćete primijetiti kako se ponašaju, kako mirišu, da se osjećate napeto i razmišljate o tome da ih pozovete van.
Prepoznajte svoje snage. Jedan sjajan način da ponovno izgradite svoje samopouzdanje je da postanete svjesni svojih pozitivnih kvaliteta, vještina i talenata. Prepoznavanje dobrih stvari o sebi povećat će vaše ukupno samopouzdanje i pomoći vam da shvatite koliko znate i koliko možete vjerovati u sebe. Napravite popis svih dobrih stvari o vama. Uključite osobine ličnosti, stvari koje možete učiniti, stvari koje ste naučili itd. Na primjer, možete napisati: zabavan, druželjubiv, dobar plivač i govori francuski. Ne zaboravite se usredotočiti na osobine koje vam se stvarno sviđaju na vama, a ne na ono što mislite da bi se drugima moglo svidjeti na vama. Gledajte na svoje snage kao na područja stručnosti – gdje možete vjerovati svojim mislima. Na primjer, ako je jedna od vaših vještina heklanje, znate da možete vjerovati svom razmišljanju kada je u pitanju izrada šalova.
Koristite pozitivan samogovor. Negativne misli o sebi mogu potkopati vaše samopouzdanje ako ih ne zaustavite. Oni vas mogu navesti da sumnjate u svoje sposobnosti, svoju vrijednost i svoje misli. Korištenje pozitivnog samogovora jedan je od učinkovitih načina da se ohrabrite i podsjetite da možete vjerovati svojim mislima. Pohvalite se barem jednom dnevno. Na primjer, možete započeti svoje jutro govoreći sami sebi: “Dobro jutro, ti sjajna osobo! Danas izgledaš odlično!” Ako je potrebno, držite svoj popis jakih strana gdje ga možete vidjeti, tako da kada trebate koristiti pozitivan samogovor, imate neke ideje o tome što reći. Za svaku negativnu misao koju imate, prvo je osvijestite, zatim ispitajte zašto imate takve misli i otpustite negativnu misao. Nakon toga pokušajte identificirati tri druge pozitivne misli koje biste mogli staviti na njihovo mjesto.
Počnite s malim. Možete ponovno izgraditi svoje povjerenje u sebe tako da počnete vjerovati svojim mislima o malim stvarima. Na kraju ćete se htjeti probiti do donošenja velikih odluka sa samopouzdanjem, ali kako ponovno izgradite samopouzdanje, u redu je početi s manjim odlukama. Jednom kada postignete dovoljno malih uspjeha, osjećat ćete se samopouzdano vjerujući svojim mislima o većim stvarima. Na primjer, poslušajte sebe volite li okus sushija ili miris lavande. Pouzdajte se u donošenje odluka poput onoga što obući, kojim putem ići ili gdje sjesti.
Snimi kada si u pravu. Bilo da se radi o velikoj procjeni ili svakodnevnom izboru, zabilježite to kada se vaše misli pokažu pouzdanima. Iako se možda čini glupim, s vremenom ćete vidjeti koliko ste često u pravu. Gledanje ovoga može vam pomoći da povećate povjerenje u sebe i svoje misli. Držite dnevnik ili bilježnicu sa sobom kako biste zabilježili kada vaše misli budu istinite. Možete slijediti tako da zapišete nekoliko riječi da biste opisali situaciju, zabilježite datum i vrijeme ili jednostavno napravite bilješku. Često pregledavajte svoj dnevnik kako biste se podsjetili da možete vjerovati svojim mislima.
Upravljajte svojim stresom. Često ljudi koji ne vjeruju svojim mislima također doživljavaju visoku razinu stresa. Ovaj stres može uzrokovati da budete manje usredotočeni, tjeskobniji i zabrinutiji — a sve to može utjecati na vašu sposobnost jasnog razmišljanja i povjerenja u svoje misli. U napetim situacijama pokušajte se odmoriti i duboko udahnuti. Polagano udisanje i izdisanje može osloboditi napetost i razbistriti vaš um. Radite stvari koje će vas opustiti i ohrabriti, poput sudjelovanja u svojim hobijima ili učenja o temama koje vas zanimaju. Pokušajte meditirati ili vizualizirati sebe opuštene i smirene. Na primjer, ako morate donijeti važnu odluku, zamislite sebe kako to činite smireno i samouvjereno.
Prihvatite neizvjesnost. U životu ništa nije sigurno i ne postoji način da budete sigurni da je svaka vaša misao točna. Uvijek će postojati mogućnost da je ono što mislite pogrešno. Možete skinuti dio pritiska i stresa sa sebe prihvaćanjem da će većina vaših misli biti istinita, ali to je dio života koji neće biti sve. Recite sebi: “Nitko ne zna sve. Ponekad moje misli nisu pouzdane, ali to ne znači da ne mogu vjerovati sebi. Događa se svima.” Ako imate misao koja se pokaže lažnom, nemojte se opterećivati. Podsjetite se: “Svi su ponekad u krivu, a svi su ponekad u pravu.”
Potražite terapiju. Ako imate ljude kojima možete vjerovati i koje vas podržavaju, lakše ćete procijeniti vjerodostojnost svojih misli. Profesionalci poput terapeuta i savjetnika važan su dio vašeg tima za podršku jer mogu ponuditi prijedloge i strategije kako biste saznali jesu li vaše misli točne. Oni vam također mogu pomoći da se pozabavite bilo kakvim temeljnim problemima koji bi mogli uzrokovati da preispitujete svoje misli i pomoći u jačanju vašeg samopouzdanja. Odlazak na terapiju ili posjet savjetniku čak i na kratko može vam pomoći da ponovno vjerujete sebi. Možete zatražiti uputnicu od svog liječnika, predstavnika ljudskih resursa ili školskog savjetnika. Mogli biste reći: “Volio bih s nekim razgovarati o ponovnom povjerenju u sebe. Imate li kakvu preporuku?” Ako ste već na terapiji, razgovarajte sa svojim terapeutom o svim problemima koje imate u vezi sa svojim mislima. Mogli biste reći nešto poput: “Možemo li razgovarati o mojim mislima? Ne znam mogu li im vjerovati.”
Provodite vrijeme s ljudima kojima vjerujete. Vaša obitelj i prijatelji mogu biti odličan izvor kada pokušavate utvrditi jesu li vaše misli pouzdane. Oni vam mogu pomoći da provjerite činjenice i pomoći vam da ponovno izgradite samopouzdanje. Odvojite vrijeme da uključite ljude koji su vam bliski u vaša nastojanja da saznate možete li vjerovati svojim mislima i prihvatiti njihovu podršku kada je ponude. Napravite popis jedne ili dvije osobe bliske vama koje vas podržavaju i koje su iskrene. Mogli biste ih pitati: “U posljednje vrijeme preispitujem svoje razmišljanje. Izdržat ću ovo, ali misliš li da bi mi mogao pomoći?” Dajte im do znanja da će možda trebati neko vrijeme da vam pomognu provjeriti činjenice. Mogli biste reći: “Ponekad ću vas možda morati pitati čini li se nešto istinitim. Molim te, budi iskren sa mnom.” Izbjegavajte ljude zbog kojih se preispitujete ili zbog kojih se osjećate loše. Na primjer, ako vaša mama ima ne baš simpatičnu tendenciju preispitivati svaku odluku koju svi donesu, možda joj se ne biste htjeli obratiti onoliko koliko biste se htjeli obratiti nekom drugom.
Pridružite se grupi za podršku. Biti u blizini ljudi koji se suočavaju sa sličnim izazovima može biti veliko olakšanje i može vam pomoći da se nosite sa svim problemima koje možete imati u pozadini. To također može biti sjajan način da naučite strategije da odredite koliko su vaše misli vjerodostojne. Razgovarajte sa svojim pružateljem usluga fizičkog ili mentalnog zdravlja o grupama podrške u vašem području. Mogli biste reći: “Želio bih se pridružiti grupi za podršku. Znate li nekoga na ovom području tko bi mi dobro odgovarao?” Također možete pronaći popis grupa za podršku na https://healthfinder.gov/FindServices/SearchContext.aspx?topic=833.
