Obratite pozornost na to koliko često pristajete na zahtjeve. U redu je biti voljan pomoći svojim prijateljima, obitelji i kolegama kada možete, ali problemi mogu nastati ako uvijek kažete da, a nikad ne. Razmislite koliko ste puta rekli da kada su vas ljudi zamolili da učinite nešto za njih. Kažete li ikada ne? Ako većinu vremena kažete da, možda ste previše susretljivi i ljudi bi čak mogli iskoristiti vašu spremnost da stalno pomažete. To može biti štetno za vas jer stalno govorenje da može smanjiti vaše slobodno vrijeme i otežati brigu o stvarima koje trebate. Pokušajte vježbati reći ne kada nešto ne želite učiniti. Možete jednostavno reći: “Ne.” Ili, možete reći nešto poput: “Ne, ne mogu to učiniti.”
Napravite popis koliko često preuzimate tuđi rad umjesto njih. Ako je prijatelj ili kolega preopterećen, jeste li skloni ponuditi se učiniti nešto za njih ili ih pustiti da se sami snalaze? U redu je s vremena na vrijeme ponuditi svoju pomoć, ali ako redovito odvajate vrijeme za nekoga, onda bi mu dobro došla vaša ljubaznost. Na primjer, ako imate prijatelja koji često odgađa pisanje domaće zadaće, a vi je često dovršavate umjesto njega, onda ste previše susretljivi. Sljedeći put kad vas netko pokuša natjerati da dovršite njegov ili njezin posao, pokušajte reći nešto poput: “Sretan sam što ti mogu pomoći s vremena na vrijeme, ali osjećam da ovo radim više nego što imam vremena ili energija za . Jeste li razgovarali sa svojim roditeljima/učiteljima/šefom o izazovima s kojima se susrećete prilikom obavljanja posla?”
Razmislite koliko se često ispričavate. Ljudi koji su previše dobri često ugađaju ljudima i to ih može navesti da se obilno ispričavaju za svoje postupke. Normalno je ispričati se kada ste za nešto stvarno krivi. Međutim, ako se stalno ispričavate zbog manjih uvreda, ili čak samo iz navike, možda ste pretjerano zabrinuti zbog reakcija drugih ljudi. Prije nego što se nekome ispričate, razmislite je li to doista potrebno. Jesi li stvarno bila tvoja krivnja? Ili ste samo zabrinuti kako bi druga osoba mogla reagirati? Na primjer, ako kasnite na sastanak s prijateljem, tada je prikladno reći: “Oprosti što kasnim.” Međutim, ne morate se ispričavati 20 puta zbog malog kašnjenja.
Odredite koliko često tuđe potrebe stavljate ispred svojih. Dobro je misliti na druge ljude i pokušati biti dobar prema njima. Međutim, ako tuđe potrebe uvijek stavljate ispred svojih, možda ste previše ljubazni. Na primjer, ako prijateljica traži vašu pomoć oko useljenja u novi stan, a vi već planirate otići s dečkom u grad za vikend, ne biste trebali otkazati svoje planove da ugostite prijateljicu.
Odredite svoju motivaciju da radite ono što ljudi žele da radite. Ako često pristajete na zahtjeve ljudi prema vama, moglo bi vam pomoći da ispitate svoje motive. Popuštate li jer smatrate tuđe potrebe važnijima od svojih? Ili se prepuštate jer osjećate da ne zaslužujete uživati? Predajete li se zbog osjećaja krivnje? U svakom slučaju, možda zanemarujete vlastite potrebe i želje iz osjećaja da one nisu toliko važne kao potrebe i želje drugih ljudi. Pokušajte koristiti mantru koja će vam pomoći da potvrdite svoje potrebe i želje. Na primjer, možete si jednostavno reći nešto poput: “Ja sam važan, imam potrebe i moje vrijeme je važno. U redu je staviti sebe na prvo mjesto.”
Napravite popis onoga što vas plaši ili brine. Možda ćete steći bolje razumijevanje vlastitog ponašanja ako uzmete u obzir svoje strahove i brige o tome da ljudima kažete ne. Osjećaj straha ili zabrinutosti da se ljudima nećete svidjeti ili da bi vas mogli odbiti jer ne radite ono što traže od vas je negativan misaoni obrazac koji vas može natjerati da činite stvari koje vam nisu ugodne. Sljedeći put kad budete razmišljali o pomoći nekome s nekim zahtjevom, zapitajte se činite li to iz istinske želje da pomognete ili iz straha ili brige. Ako radite nešto iz straha ili brige, ovo bi mogao biti dobar trenutak da se odmaknete i osobi kažete ne. Na primjer, ako vas prijateljica zamoli da idete s njom na zabavu, a vi ne želite ići, ali se bojite da bi vas mogla odbiti ako to ne učinite, tada biste postupili iz straha od odbijanja ako pristati ići.
Prepoznajte načine na koje sami sebe oštro osuđujete. Oštro osuđivanje sebe može dovesti do toga da budete previše popustljivi prema drugim ljudima. Razmislite koliko ste često kritični prema sebi i kako to može utjecati na vaše ponašanje. Na primjer, jeste li skloni misliti da ste manje inteligentni od drugih ljudi ili manje važni? Ako je tako, onda možda popuštate tuđim zahtjevima iz osjećaja manje vrijednosti. Pokušajte identificirati te misli i osporite ih dok se pojavljuju. Na primjer, možete preoblikovati misao poput “Nisam baš sposoban” u nešto poput “Postigao sam puno i mogu učiniti sve što zamislim.”
Obratite pozornost na bilo kakvu zamjerku. Čak i ako ugađate drugim ljudima i cijelo vrijeme činite dobre stvari za njih, možda nećete uvijek imati pozitivne osjećaje prema njima. Možda ćete ljudima zamjerati što vam oduzimaju vrijeme i energiju. Međutim, možda nećete izraziti te osjećaje i oni se mogu akumulirati u obliku ogorčenosti ili prigušenog bijesa prema drugim ljudima. Pokušajte izraziti te osjećaje kako biste vidjeli kada ste bili previše susretljivi prema nekome. Na primjer, možete reći nešto poput: “Volio bih da nisam odustao od svojih večernjih planova da čuvam sestrinu djecu. Stvarno mi je trebalo to vrijeme da se opustim i ljuta sam na nju što je tražila da odustanem od toga.” Sljedeći put kad vas netko zamoli da učinite nešto što zapravo ne želite, razmislite može li to dovesti do ljutnje. Ako je odgovor da, onda biste mogli reći ne.
Obratite pažnju na sklonost izbjegavanju situacija. Ako vas pomisao da morate nekome reći ne ili situacija u kojoj kažete da izbjegavate određene ljude i situacije zbog osjećaja krivnje, možda ste previše dobri za vlastito dobro. Na primjer, ako izbjegavate ići na događaj u školi svog djeteta jer znate da će vas učitelj zamoliti da pomognete oko nečega za što nemate vremena, onda vam se ljubaznost miješa u život. Važno je naučiti kako biti asertivan i reći “ne” u ovakvim situacijama kako biste mogli učiniti ono što želite.
Zapitajte se cijene li ljudi i uzvraćaju li vam trud. Samo zato što ste dobri prema nekome ne znači da će vam on ili ona uzvratiti uslugu. Međutim, ako su ljudi u vašem životu pokazali da stvarno cijene vaš trud i pokušavaju vam se javiti kad god mogu, onda bi to mogao biti dokaz veze pune ljubavi. Da biste utvrdili dajete li a ne primate, pogledajte koliko vam često ljudi zahvaljuju ili uzvraćaju za sve lijepe stvari koje im činite. Ako vam osoba ne zahvali ili ne uzvrati istom mjerom, možda iskorištava vašu ljubaznost. Možda ćete morati naučiti kako biti asertivniji s tom osobom i reći ne sljedećem zahtjevu.
Obratite pozornost na razinu energije. Niska energija može značiti da radite previše, što je čest problem kod ljudi koji su previše fini. Možete reći da na svaki zahtjev koji primite i radite više nego što imate vremena ili energije. Ako se često osjećate umorno i iscrpljeno, razmislite o svom rasporedu. Trčite li često okolo radeći stvari za druge ljude? Ako je tako, možda je vrijeme da smanjite te usluge i napravite pauzu. Pokušajte reći nešto poput: “Ne mogu ti nastaviti pomagati ovako. To me iscrpljuje i utječe na druga područja mog života.”
Zapitajte se je li vaš stres pod kontrolom. Stalna popustljivost prema drugim ljudima također može utjecati na razinu stresa. Ako se često osjećate pod stresom zbog stvari koje činite za druge ljude, možda idete iznad svega na loš način. Pokušajte koristiti neke tehnike opuštanja kako biste držali stres pod kontrolom, poput vježbi dubokog disanja, meditacije ili joge. Bavljenje stvarima u kojima uživate također vam može pomoći da stres kontrolišete, kao što je vježbanje, pronalaženje vremena za omiljeni hobi ili slušanje glazbe.
Odredite jeste li ljubazni prema sebi. Možda ste nevjerojatno ljubazni prema drugim ljudima, ali niste toliko ljubazni prema sebi. Možete se grditi, odbacivati svoje potrebe i fizički se istrošiti. Pokušajte početi biti ljubazniji prema sebi, kao što je: Postavljanje zdravih granica. Pobrinite se da dovoljno spavate. Priprema zdravih obroka za sebe. Dajte si dovoljno vremena da se uredite. Odjenite odjeću koja vam dobro stoji i u kojoj se osjećate dobro. Govorite sebi lijepe stvari umjesto da se grdite zbog grešaka.
Podsjetite se da je to u redu reci ne. Biti previše ljubazan prema drugim ljudima veliki je dio toga da nikada ne kažete “ne” kada vas zamole da učinite nešto za njih. To pokazuje da pridajete veću važnost potrebama drugih ljudi nego svojima. Kako biste promijenili ovaj obrazac, pokušajte steći naviku da sebe stavljate na prvo mjesto i češće govorite “ne”. Sljedeći put kad vas netko zamoli da učinite nešto što ne želite ili nemate vremena, pokušajte reći nešto poput: “Ne. Tu ti ne mogu pomoći.” Ili možete reći: “Ne. Nemam vremena za to.” Budite jednostavni kada kažete “ne” i nemojte se opravdavati zašto kažete “ne”. Imate pravo ljudima reći “ne” i ne morate se objašnjavati. Kako biste se osjećali ugodno kad ljudima kažete “ne”, možda ćete morati poraditi na tome da budete asertivniji. Ove vještine možete naučiti uz malo vremena i truda.
