Uradite online kviz da vidite jeste li depresivni. Posjetite uspostavljenu medicinsku web stranicu i uradite brzi kviz koji će vam pomoći da riješite svoje simptome. Pokušajte da budete što iskreniji i konkretniji sa svojim odgovorima, jer će to pomoći da rezultati kviza budu precizniji. Možete odgovoriti na kviz na ovoj web stranici: https://www.nhs.uk/conditions/clinical-depression.
Obratite pažnju na svoje emocije i raspoloženje. Imajte na umu da depresija nije jedinstvena emocija – to je skup negativnih misli i osjećaja koji se vremenom gomilaju. Možda ćete primijetiti neke fizičke promjene u svom tijelu zbog depresije, što je sasvim normalno. Odvojite malo vremena da razmislite o svom ponašanju u proteklih nekoliko sedmica, što vam može pomoći da utvrdite da li se osjećate depresivno. Emocionalne promjene su uobičajeni znakovi depresije, poput osjećaja beznađa, osjećaja dodatne razdražljivosti i osjećaja samoprezira. Depresija se može manifestirati na fizičke načine, poput smanjenog apetita, želje da se spava više ili uopće ne spava, smanjene energije, poteškoća s koncentracijom i nasumičnih bolova u mišićima, glavobolje i bolova u trbuhu. Vaš dnevni raspored se može promijeniti kao rezultat depresije. Na primjer, možda nećete smatrati mnogo aktivnosti zanimljivim ili ćete se upustiti u rizičnija ponašanja, poput kockanja ili upotrebe droga.
Pazite na želju za povlačenjem ili izolacijom od prijatelja i porodice. Imajte na umu da depresija može imati veliki utjecaj na vašu sposobnost povezivanja i odnosa s drugima. Možda nećete imati energije da vodite toliko razgovora ili se osjećate toliko zainteresirani za slanje poruka ili ćaskanje sa svojim voljenima. Ovo je normalan simptom koji je iskusio bezbroj ljudi. Napravite listu aktivnosti u kojima ste redovno učestvovali prije nego što ste se osjećali lošije i procijenite koliko često ste svaku od njih radili. U narednih nekoliko sedmica, zabilježite svaki put kada radite neku od ovih aktivnosti i vidite da li se vaša stopa značajno smanjila.
Identifikujte sve samoubilačke misli. Obavijestite voljenu osobu ili medicinskog radnika ako imate želju da naudite sebi ili sebi oduzmete život. Ako se osjećate kao da ste u neposrednoj opasnosti, pozovite hitne službe, na primjer pozivanjem 911 u SAD-u. Primjeri samoubilačkih misli uključuju: fantazije o tome da se povrijedite ili ubijete, da date svoje stvari i dovedete svoje posljednje stvari u red, da se ljudima konačno oprostite ili razmišljate o beznadežnim mislima.
Povremeno provjeravajte svoju težinu da vidite ima li nekih ekstremnih promjena. Imajte na umu da debljanje ili gubitak težine mogu biti nuspojave depresije, jer depresija može imati veliki utjecaj na vaš ukupni apetit. Ako ste primijetili da vam se apetit značajno povećao ili smanjio, svakako o tome razgovarajte i sa svojim liječnikom. Povećanje ili gubitak težine može biti uzrokovan nizom različitih stvari, a ne može biti samo simptom depresije.
Napišite listu svih promjena u ponašanju koje ste imali. Razmislite o tome kako ste se ponašali u proteklih nekoliko sedmica. Dok se depresija može manifestirati na mnogo različitih načina, opasno ili rizično ponašanje je aktivniji simptom. Jeste li učestvovali u aktivnostima koje mogu imati velike posljedice, poput kockanja, isprobavanja droga ili bavljenja drugim ekstremnim sportovima? Ovo je nekoliko mogućnosti rizičnog ponašanja.
Prebrojite koliko ste puta plakali u protekloj sedmici. Razmislite o tome koliko ste često bili emotivni u protekloj sedmici i šta vas je navelo da počnete da plačete. Ako nađete da plačete zbog svakodnevnih, beznačajnih stvari, postoji velika šansa da patite od depresije. Na primjer, ako otkrijete da plačete bez razloga ili zbog nečeg trivijalnog, kao što je prolivanje šolje vode ili propuštanje autobusa, onda je to dobar pokazatelj da ste možda depresivni. Plačljivost, ili čest plač, čest je simptom depresije kod tinejdžera.
Razmislite o svim misterioznim bolovima koje ste imali. Izračunajte koliko ste neobjašnjivih glavobolja, bolova u stomaku i drugih nasumičnih bolova patili tokom sedmice. Iako određena zdravstvena stanja mogu biti izvor vašeg bola, postoji šansa da vaš bol može biti rezultat depresije. Fizički bol je jedan od najčešćih i često zanemarenih znakova depresije kod muškaraca. Ako ste muškarac koji ima bolove u leđima, glavobolju, stomačne probleme, seksualnu disfunkciju ili bilo koje druge fizičke simptome, svakako obavijestite svog liječnika. Starije osobe se često žale na fizičke probleme, a ne na psihičke ili emocionalne, pa se depresija može dugo skrivati. Budite svjesni svih fizičkih promjena, smrti prijatelja i gubitka nezavisnosti koji bi mogli izazvati depresiju.
Procijenite događaje iz prošlosti koji bi mogli biti uzrok vaše depresije. Razmislite o traumatičnom događaju iz vaše prošlosti koji vas je možda doveo preko ivice, poput smrti voljene osobe ili nasilne veze. Razmislite o tome kako ste se osjećali prije i nakon ovih događaja i vidite da li su oni mogući uzrok vaše depresije. Na primjer, 2 člana porodice koji preminu u roku od nekoliko mjeseci od svakog od njih može biti uzrok vaše depresije. Stresni okidač u vašem životu također može biti uzrok, kao što je medicinska dijagnoza, problemi s novcem ili veza koja se loše završila.
Imajte na umu da se postporođajna depresija može javiti nakon porođaja. Ako ste nedavno dobili novo dijete, razmislite o tome kada su počeli simptomi depresije. Imajte na umu da nove majke često doživljavaju promjene raspoloženja, razdražljivost i druge simptome, koji mogu varirati od manjih do ozbiljnih. Ako je vaša depresija počela nakon porođaja ili u nekom trenutku u narednih nekoliko mjeseci, možda imate postporođajnu depresiju. Većina novopečenih majki doživljava simptome “baby bluesa” nekoliko dana, a zatim se oporavljaju same. To je vjerovatno zbog hormonalnih promjena i stresa nakon rođenja. Ako imate samoubilačke misli, ili vas depresija sprečava da brinete o bebi, ili ako simptomi traju duže od nedelju ili dve, odmah se obratite lekaru. Postporođajna psihoza je rijetko stanje koje se može javiti unutar dvije sedmice nakon porođaja. Ako su vaši simptomi depresije teški i praćeni ekstremnim promjenama raspoloženja, mislima o ozljeđivanju bebe ili halucinacijama, odmah idite u bolnicu.
Pratite svoje simptome i provjerite jesu li povezani s godišnjim dobima. Razmislite o tome kada se vaši simptomi prvi put pojave – ako počnete primjećivati znakove depresije kako dani postaju kraći i tamniji, vaša depresija može biti sezonski afektivni poremećaj (SAD), koji je uzrokovan premalo sunčeve svjetlosti. Vježbajte na otvorenom tokom dana da vidite da li ste se poboljšali ili možete isprobati tretman umjetnim svjetlom. Ne pripisuju se sve privremene depresije SAD. Mnogi ljudi imaju depresivne epizode koje se javljaju svakih nekoliko sedmica, mjeseci ili godina.
Nemojte odbaciti svoju depresiju ako nijedan od ovih uzroka nije primjenjiv. Možda nećete moći svoje simptome vratiti na određeni događaj ili vrijeme, što je sasvim u redu. Mnoge epizode depresije imaju prvenstveno biološki ili hormonalni uzrok, ili neki drugi uzrok koji je teško identificirati. To ga ne čini manje ozbiljnim ili vrijednim liječenja. Zapamtite da je depresija stvarno i validno zdravstveno stanje i da se ne treba sramiti.
Zatražite podršku od svojih najmilijih. Recite prijateljima i članovima porodice da vam je teško i da simptomi depresije utiču na vašu sposobnost da živite svoj život punim plućima. Imajte na umu da je vaš osjećaj bespomoćnosti dio vašeg poremećaja, a ne stvarnosti, i da izolacija hrani ta osjećanja. Prijatelji i porodica mogu vam pomoći slušajući vaše probleme, ohrabrujući vas da potražite medicinsku pomoć i podržavajući vas u najgorim trenucima. Ako imate problema da budete aktivni ili napuštate kuću, recite prijateljima da ste depresivni i ohrabrite ih da vas pozivaju na aktivnosti u kojima uživate čak i ako ne stignete svaki put. Traženje pomoći je znak snage, a ne slabosti.
Dobijte dijagnozu od medicinskog stručnjaka. Zakažite pregled kod doktora ili psihijatra ako sumnjate da imate depresiju. Medicinski stručnjak može sa vama proći kroz vaše simptome i pomoći vam da otkrijete osnovni uzrok vašeg problema. Imajte na umu da je u redu dobiti drugo ili čak treće mišljenje, posebno ako mislite da vas doktor ne čuje ili se ne koncentriše na područje za koje mislite da je najvažnije. Zapišite simptome koje ste imali kako bi ljekar ili psihijatar znao kako da vam pomogne.
Posjetite terapiju ili savjetovanje. Pitajte svog doktora psihijatra za uputnicu ili preporuku kako biste se mogli sastati s osobom koja će vam pomoći da oporavite. Možda čak razmislite o grupnoj terapiji ili grupi podrške. Medicinski stručnjak može dati korisnu preporuku na osnovu vaših simptoma. Na primjer, grupa za podršku depresiji može vam biti od pomoći ili grupa poput Anonimnih alkoholičara ili Anonimnih narkotika će vam biti od pomoći ako ste se okrenuli supstancama kao načinu da se izborite.
Uzmite antidepresiv da smanjite simptome. Pitajte svog liječnika ili psihijatra da li bi lijekovi bili dobra ideja. Antidepresivi su korisni i za simptome depresije i anksioznosti. Imajte na umu da je ovim lijekovima često potrebna sedmica ili dvije da počnu djelovati, tako da možda nećete odmah primijetiti razliku. Imajte na umu da lijekovi nisu namijenjeni za dugotrajnu primjenu. Može pomoći kod vaših simptoma, ali ćete vjerovatno morati tražiti i druge oblike liječenja, kao što je terapija, kako biste vidjeli značajno poboljšanje.
Kultivirajte dobrim odnosima. Držite svoje prijatelje blizu i redovno se povezujte s njima. Posebno je važno obratiti se prijateljima i porodici kada vam je potreban neko s kim biste razgovarali. Samo da s nekim podijelite kako se osjećate može vam pomoći da se osjećate bolje. Ako želite da steknete nove prijatelje, pokušajte se pridružiti klubu ljudi koji dijele interese s vama, ili čak grupi o kojoj nikada prije niste razmišljali. Redovni sastanci kao što je sedmična plesna večer ili knjižarski klub mogu olakšati razvijanje navike pohađanja. Ako ste previše stidljivi da razgovarate sa strancima na nekom od ovih događaja, osmeh i kontakt očima mogu biti dovoljni da započnete razgovor. Pronađite manju grupu ili grupu s ljudima s kojima vam je ugodnije ako osjećate ozbiljnu anksioznost zbog toga.
Vježbajte redovno. Svaki dan odvojite nekoliko minuta za šetnju, trčanje ili bilo koju drugu aktivnost koja vam zaista ubrzava krv. Izgradite svoju izdržljivost svaki dan, jer je vježba odličan način da se prirodno osjećate bolje. Možete učiniti nešto jednostavno, poput plesanja u svojoj sobi uz muziku ili izvođenja psa u šetnju. Uvijek možete otići u teretanu ili u park kako biste promijenili krajolik dok vježbate.
Prilagodite svoju prehranu kako biste smanjili simptome. Razmislite o tome koliko nezdrave hrane redovno jedete, poput pića sa kofeinom, hrane sa trans mastima i slatkih grickalica. Izbacite ih u potpunosti iz svoje prehrane i zamijenite ih zdravim nutrijentima, poput omega-3 masnih kiselina. Pokušajte da napravite neke male korekcije u svojoj prehrani i vidite da li ćete primijetiti razliku! Na primjer, možete uživati u sjeckanim orasima kao užinu umjesto u čokoladici. Alkohol takođe može loše uticati na vaše raspoloženje, pa ga pijte umereno.
