Vježbajte svoj put do dobrog raspoloženja. Vježbanje potiče oslobađanje biokemikalija endorfina i norepinefrina. Endorfini smanjuju osjećaj boli, a norepinefrin može pridonijeti regulaciji raspoloženja. Osim kemijskih učinaka vježbanja, redoviti treninzi pomoći će vam da se osjećate dobro. Vježbajte barem pola sata, barem pet dana u tjednu, kako biste održali učinke vježbanja na poboljšanje raspoloženja. Nema potrebe da idete u teretanu ili unajmljujete trenera. Brza šetnja obično je sve što je potrebno za pokretanje kemikalija.
Jedite zdravu, dobro uravnoteženu prehranu. Zdrava prehrana također pridonosi općem osjećaju dobrobiti, ali neki vitamini i minerali posebno mogu pomoći u poboljšanju vašeg raspoloženja. Vitamini B mogu pomoći u poboljšanju vašeg raspoloženja, pa se napunite zelenim povrćem, poput šparoga. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi i jajima, mogu zaštititi od učinaka stresa. Kako biste zadovoljili želju za slatkim, svaki dan pojedite dvije unce tamne čokolade. Dokazano je da čokolada s najmanje 70% kakaa smanjuje razinu kortizola, hormona stresa.
Lijepo spavaj. Nedostatak sna može pridonijeti razdražljivosti i lošoj regulaciji raspoloženja. Kvalitetan san povećat će vašu energiju i pomoći vam u upravljanju stresom. Optimalna količina sna varira od pojedinca do pojedinca, no za većinu odraslih ona je između sedam i devet sati. Spavanje dulje od ovoga općenito neće poboljšati vaše raspoloženje i zapravo može učiniti da se osjećate depresivno ili umorno.
Naučite preoblikovati negativne misli. Primijetite kada vaš samogovor ili misli postanu pesimistični, uvredljivi, porazni ili negativni. Zatim svjesno uzmite tu misao i preoblikujte je na pozitivan način. To ispravlja pogrešno razmišljanje i daje vam bolje šanse da budete sretni i uspješni. Ako se uhvatite kako mislite: “Ovaj projekt je prevelik. Nikada ga neću završiti do roka”, pokušajte preoblikovati svoje razmišljanje kako biste se pripremili za uspjeh. Umjesto toga, recite “Ovo će biti izazov, ali ako razbijem zadatak na manje dijelove i upravljam svojim vremenom, obavit ću ga.” Ako vam prijatelj zabrusi i odmah pomislite: “Ona me mrzi”, razmislite ponovno. Preformulirajte nešto poput: “Znam da prolazi kroz izuzetno stresno razdoblje i vjerojatno nije svjesna svog stava i ponašanja. Taj odgovor nema nikakve veze sa mnom.” Preoblikovanje zahtijeva svjestan napor s vaše strane, ali može vam pomoći da promijenite ton svog razgovora sa sobom u nešto pozitivno, podržavajuće i ljubazno.
Nasmiješite se, čak i ako vam se ne da. Čini se da izraz lica utječe na raspoloženje, iako znanstvenici ne razumiju u potpunosti zašto. Čin osmijeha može učiniti da se osjećate sretnim, stoga se često smiješite. Što se više smiješ, drugi će se više smijati. To će također poboljšati raspoloženje i učiniti društvene interakcije ugodnijima.
Slušajte živahnu i inspirativnu glazbu. Vesela glazba može trenutačno popraviti vaše raspoloženje i povećati vašu svijest o pozitivnim kvalitetama drugih i vaše okoline. Pokušajte započeti svaki dan slušanjem vesele glazbe dok se oblačite. Držite slušalice sa sobom kako biste povremeno mogli podići svoje raspoloženje tijekom dana.
Pronađite hobi koji volite. Provedite malo vremena svaki dan radeći nešto u čemu uživate. To će vam pružiti nešto čemu ćete se radovati i nakratko pobjeći od stresa. Za dodatnu korist, započnite hobije koji zahtijevaju izlazak vani. Boravak u prirodi doprinijet će pozitivnom raspoloženju.
Redovito meditirajte. Meditacija pomaže u kontroli stresa i poboljšava raspoloženje. Svaki dan odvojite 20 minuta kako biste zadržali dobrobiti meditacije i uzmite pauze za dodatnu meditaciju u stresnim trenucima. Meditacija zahtijeva praksu, stoga budite strpljivi. Pronađite mirno mjesto za prakticiranje meditacije. Zatvorite oči ili se usredotočite na središnji objekt, poput plamena svijeće, kako biste smanjili vizualno ometanje. Usmjerite pozornost na svoje disanje. Ako se borite s ometanjima, može pomoći brojanje trajanja dok udišete i izdišete. Razmislite o pohađanju vođenog tečaja meditacije kako biste poboljšali svoju tehniku. Lokalni studiji joge mogu nuditi tečajeve.
Vodite dnevnik zahvalnosti. Odvojite vrijeme svaki dan da prepoznate sve stvari na kojima morate biti zahvalni. To će vam pomoći da zadržite pozitivan stav i ugodno raspoloženje. Podijelite svoje dobro raspoloženje dijeljenjem svojih zapisa u dnevniku zahvalnosti s onima čiji su postupci dospjeli u vaš dnevnik.
Uključite svoju društvenu mrežu. Povezivanje s drugima povećava samopouzdanje i uspostavlja osjećaj pripadnosti, pridonoseći općoj dobrobiti. Redovitim kontaktom održavajte i jačajte odnose s prijateljima i obitelji. Planirajte vrijeme za telefonske pozive i posjete svaki tjedan. Zakažite šetnje s prijateljima kako biste kombinirali vježbu na otvorenom i društvenu interakciju.
Služite drugima. Volontiranje da biste pomogli drugima povećat će vam samopouzdanje i pomoći vam da steknete neku perspektivu. Shvaćanje da ste u poziciji ponuditi nešto drugima pomoći će vam da se usredotočite na svoje snage i resurse, poboljšavajući svoje raspoloženje. Obratite se svom lokalnom društvenom centru ili potražite mogućnosti volontiranja na internetu.
Pridružite se klubu ili timu. Kombinirajte novi hobi ili tjelovježbu s druženjem pridruživanjem društvenom klubu ili sportskoj ligi. To će poboljšati raspoloženje poticanjem osjećaja pripadnosti i pružiti dodatnu korist provođenja vremena radeći nešto u čemu uživate. Na internetu možete pronaći opise lokalnih klubova i društvenih grupa, s popisom zakazanih događaja.
Izvodite nasumična djela ljubaznosti. Nasumična djela ljubaznosti odličan su način da brzo popravite svoje raspoloženje, bez potrebe za stalnom obvezom. Djela ne moraju biti velika. Razmislite o malim gestama kao što je kupovanje kave osobi iza vas u redu u kafiću ili davanje ručka beskućniku. Obavezite se činiti određeni broj djela ljubaznosti svaki dan ili svaki tjedan. Zapišite svaku radnju i kako ste se osjećali kako biste dodatno podigli svoje raspoloženje.
