Čuvajte se ogrebotina. Izbjegavajte grebanje što je više moguće. Češanje kože može pogoršati simptome ili uzrokovati druge probleme, uključujući infekciju kože. Podrezivanje noktiju može vam pomoći da izbjegnete grebanje. Razmislite o nošenju rukavica noću i dok spavate kako biste se zaštitili od ogrebotina.
Hidratizirajte kožu. Vlažite kožu na rukama i nogama prije spavanja kako biste smanjili ili spriječili svrbež. Možete pomoći u povećanju hidratacije korištenjem ovlaživača zraka u svojoj sobi. Nanesite hidratantnu kremu na kožu barem jednom dnevno. Najbolje vrijeme za nanošenje je nakon tuširanja ili kupke dok je vaša koža još vlažna. Koncentrirajte hidratantnu kremu na područja koja najviše svrbe nakon tuširanja i prije spavanja. Obavezno koristite hidratantne kreme bez mirisa i boja koje neće iritirati vašu kožu. Držanje ovlaživača zraka u spavaćoj sobi može osigurati da zrak bude vlažan i da vam neće isušiti kožu i izazvati svrbež dok spavate. Izbjegavajte ekstremne temperature koje mogu isušiti kožu.
Namočite se u mlaku kupku. Kupanje u mlakoj vodi može umiriti svrbež kože i pomoći u smanjenju upale. Možda biste trebali razmisliti o dodavanju koloidne zobene kaše kako biste dodatno umirili kožu. Pospite vodu sodom bikarbonom, nekuhanom zobenom kašom ili koloidnom zobenom kašom, a sve to može umiriti vašu kožu. Ostanite u kadi samo 10-15 minuta. Kada se predugo namakate u kadi, koža vam se može isušiti, što zauzvrat može izazvati veći svrbež. Pazite da voda bude mlaka, a ne vruća. Vruća voda može ukloniti prirodna ulja s vaše kože, uzrokujući da koža postane suha i svrbež. Nakon kupanja utrljajte losion u kožu prije nego se potpuno osuši, koncentrirajući se na ruke i stopala. To će zadržati vlagu iz vaše kupke u vašoj koži, održavajući vašu kožu hidratiziranom i manju vjerojatnost da će vas svrbjeti.
Stavite hladan ili mokar oblog. Stavite hladan, hladan ili mokar oblog na ruke i noge kada idete u krevet. Hladni oblozi ili komprese mogu pomoći u ublažavanju svrbeža i upale povezane sa svrbežom tako što ograničavaju protok krvi i hlade kožu. Hladan oblog možete stavljati na osip povremeno 10 do 15 minuta ili dok ne zaspite. Ako nemate vrećicu leda, za isti učinak možete upotrijebiti vrećicu smrznutog povrća. Nemojte dopustiti da vam led leži izravno na koži. Obavezno umotajte led ili vrećicu s ledom u krpu. Ako led predugo stoji na koži, može doći do ozeblina.
Nosite široku, glatku pidžamu. Spriječite i ublažite svrbež nošenjem pidžame koja neće iritirati vašu kožu. Ovi odjevni predmeti također mogu poslužiti za zaštitu vaše kože od daljnjeg grebanja. Nosite hladnu, široku, glatku pidžamu od pamuka ili merino vune kako biste izbjegli grebanje i pretjerano znojenje. Pamučna odjeća je dobra jer propušta zrak kroz tkaninu i mekana je na dodir. Razmislite o nošenju čarapa i rukavica kako biste spriječili ogrebotine.
Stvorite ugodno i hladno okruženje za spavanje. Spavajte u udobnoj, hladnoj i dobro prozračenoj spavaćoj sobi. Kontroliranjem čimbenika kao što su temperatura i tama, udobnom posteljinom i održavanjem cirkulacije zraka, možete spriječiti svrbež ruku i stopala. Prilagodite temperaturu u spavaćoj sobi između 60-75 stupnjeva za optimalne uvjete spavanja. Koristite ventilator za cirkulaciju zraka ili otvorite prozor. Spavajte u udobnim plahtama od prirodnih vlakana, poput pamuka.
Pratite svoju kožu zbog simptoma infekcije. Kada imate suhe ruke i stopala koja vas svrbe, postoji veći rizik od dobivanja površinske infekcije kože, također poznate kao celulitis. Ako primijetite bilo koji od sljedećih simptoma, odmah nazovite svog liječnika: Crvenilo Oteklina Bol i/ili osjetljivost Koža koja je topla na dodir Groznica Crvene mrlje, jamice i/ili mjehurići Reklama
Održavajte pravilnu njegu stopala i ruku. Redovito perite noge i ruke kako biste smanjili rizik od gljivičnih i bakterijskih infekcija koje mogu izazvati jak svrbež. Koristite blagi sapun, koji je dovoljan da vaša stopala i ruke budu čisti i spriječi infekcija. Nosite upijajuće pamučne čarape kako biste spriječili svrbež stopala ako vam se noge jako znoje. Nosite rukavice od prirodnih vlakana poput pamuka kako biste spriječili svrbež.
Birajte blage ili “hipoalergene” sapune i deterdžente za pranje rublja. Kada kupujete sapune i deterdžente, birajte proizvode koji su označeni kao blagi, bez mirisa, boja ili hipoalergeni. Ovi proizvodi sadrže manje štetnih kemikalija koje mogu iritirati kožu i izazvati svrbež. Svaki proizvod s oznakom “hipoalergen” ispitan je za osjetljivu kožu i neće iritirati vašu kožu.
Izbjegavajte alergene i iritanse. Svrbež se može pojaviti zbog alergena ili specifičnih iritansa. Poznavanje onoga što izaziva vaše napade svrbeža može vam pomoći da izbjegnete iritant i olakšate daljnju nelagodu. Okidač može biti alergen, alergija na hranu, kozmetika, okolišni čimbenik, ugriz kukca ili jaki sapun ili deterdžent. Ako nosite nakit, svrbež bi mogao biti proizvod alergije na metale u nakitu. Ako sumnjate na određeni okidač, pokušajte ograničiti svoju izloženost njemu i provjerite ublažava li vaše simptome.
Ostanite hidrirani. Kada vas koža svrbi, ona šalje signal vašem mozgu govoreći vam da trebate više vode. To je zato što svrbež često može biti uzrokovan dehidracijom. U isto vrijeme, ako unutarnji sloj vaše kože ne dobiva dovoljno vlage, to može dovesti do osjećaja svrbeža. Pijte vodu tijekom dana i obavezno popijte punu čašu prije spavanja. Pokušajte piti najmanje 8 do 12 čaša vode dnevno. Ako vam dosadi voda, dodajte malo soka u vodu da joj date okus. Također možete jesti hranu s visokim udjelom vode kao što su krastavci, trešnje, rajčice, celer, zelena paprika, lubenica, jagode, dinja i brokula.
Izbjegavajte poznate iritanse i alergene. Vaše bi se stanje moglo pogoršati ako se izložite potencijalnim iritansima poput kemikalija ili peludi. Ako znate na koje ste stvari alergični — uključujući hranu i prašinu — dajte sve od sebe da ih se klonite. Ako ne znate na što ste alergični, otiđite kod alergologa koji će napraviti neke pretrage kako bi utvrdio na koje ste tvari alergični.
Izbjegavajte vazodilatatore i pretjerano znojenje. Određena hrana i piće za koje se zna da su vazodilatatori, uključujući kavu i alkohol, mogu pogoršati svrbež. Pretjerano znojenje također može pogoršati stanje. Izbjegavanje vazodilatatora i situacija koje uzrokuju obilno znojenje može pomoći u smanjenju svrbeža i nelagode. Uobičajeni vazodilatatori su kofein, alkohol, začini i topla voda.
Smanjiti stres. Neopravdani stres u vašem životu može pogoršati svrbež. Pokušaj smanjenja količine koju imate u životu može smanjiti ili izliječiti vaš svrbež. Možete koristiti različite tehnike za smanjenje stresa, uključujući terapiju, meditaciju, jogu ili tjelovježbu.
Posjetite svog liječnika. Ako svrbež ne prestane nakon tjedan dana ili ako postane vrlo neugodan, posjetite liječnika. Liječnik vam može propisati oralne lijekove, steroidne kreme ili svjetlosnu terapiju za svrbež. Posjetite svog liječnika ako: osjećate takvu nelagodu da vam ometa san ili sposobnost svakodnevnog funkcioniranja, ako vam je koža bolna, samonjega i kućni lijekovi nisu bili uspješni ili sumnjate da vam je koža zaražena.
Nanesite kalamin losion ili kremu protiv svrbeža. Nanošenje losiona s kalaminom ili kreme protiv svrbeža bez recepta može ublažiti simptome svrbeža. Ove kreme možete kupiti u trgovinama mješovitom robom i drogerijama, u trgovinama i na internetu. Krema protiv svrbeža bez recepta ili hidrokortizon mogu pomoći u ublažavanju svrbeža. Obavezno kupite kremu s najmanje 1% hidrokortizona. Potražite kreme protiv svrbeža koje sadrže kamfor, mentol, fenol, pramoksin i benzokain. Nanesite ove kreme na ruke i stopala prije hidratacije kože. Vaš liječnik također može predložiti da nanesete kremu na zahvaćeno područje, a zatim ga prekrijete vlažnim zavojem kako bi vaša koža učinkovitije upila kremu. Slijedite upute za određene proizvode o tome koliko često možete koristiti kremu na svojoj koži.
Gutajte oralne antihistaminike bez recepta. Ovi lijekovi mogu neutralizirati alergene i pomoći u ublažavanju svrbeža i upale kože. Mnogo je različitih antihistaminika dostupnih u drogerijama i trgovinama mješovitom robom, kako u trgovinama tako i na internetu. Klorfeniramin je dostupan u dozama od 2 mg i 4 mg. Možete uzeti 4 mg svakih 4 do 6 sati. Nemojte prekoračiti 24 mg dnevno. Difenhidramin je dostupan u dozama od 25 mg i 50 mg. Možete uzeti 25 mg svakih 4 do 6 sati. Nemojte prekoračiti 300 mg dnevno. Ovi lijekovi često imaju dodatnu prednost sedativnog djelovanja, što može pomoći ako imate problema sa spavanjem.
Razmislite o uzimanju antidepresiva. Postoje dokazi da selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina ili SSRI mogu pomoći u ublažavanju svrbeža. Razgovarajte sa svojim liječnikom o ovoj mogućnosti ako drugi tretmani ne djeluju. Uobičajeni SSRI koji se koriste za liječenje svrbeža kože uključuju fluoksetin i sertralin.
Utrljajte kortikosteroide na recept u područja koja svrbe. Kada se svrbež ne ublaži upotrebom lokalnog kortikosteroida koji se izdaje bez recepta, vaš liječnik može propisati jači lokalni ili oralni kortikosteroid kao što je prednizon. Oralni steroidi mogu imati ozbiljne nuspojave ako se koriste dugotrajno. Nastavite vlažiti kožu dok koristite oralne i topikalne kortikosteroide. Ne samo da će održati vašu kožu hidratiziranom, već mogu spriječiti svrbež kada prestanete koristiti steroide.
Koristite kremu koja je inhibitor kalcineurina. Kada svi drugi tretmani ne uspiju, nabavite kremu inhibitora kalcineurina koja vam može pomoći u oporavku kože. Ovi lijekovi, koji uključuju takrolimus i pimekrolimus, mogu pomoći u održavanju normalne kože i smanjiti svrbež. Inhibitori kalcineurina izravno utječu na imunološki sustav i imaju potencijalne nuspojave, uključujući probleme s bubrezima, visoki krvni tlak i glavobolje. Ovi lijekovi se propisuju samo kada su drugi tretmani neuspješni i odobreni su za osobe starije od dvije godine.
Dobijte svjetlosnu terapiju. Vaš liječnik vam može propisati višestruke sesije fototerapije (svjetlosna terapija) za ublažavanje svrbeža. Ovaj vrlo učinkovit tretman može biti jednostavan kao ograničeno izlaganje suncu uz korištenje umjetnog svjetla, iako ne dolazi bez čimbenika rizika. Fototerapija izlaže kožu kontroliranim količinama prirodne sunčeve svjetlosti ili umjetnog ultraljubičastog A (UVA) i uskog pojasa UVB. Ovaj tretman se može koristiti samostalno u kombinaciji s lijekovima. Izloženost svjetlosti povećava rizik od preranog starenja i raka kože.
