Kako regulisati donji krvni pritisak

Donji krvni pritisak se odnosi na pritisak u arterijama tokom relaksacije srčanog mišića, poznate kao dijastola. Normalan donji krvni pritisak trebao bi biti ispod 80 mmHg, ali ako se konstantno nalazi iznad ove granice, to može biti znak visokog krvnog pritiska, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Srećom, postoji nekoliko načina za regulisanje donjeg krvnog pritiska, uključujući pravilnu ishranu, vježbu i promjene u životnom stilu. U nastavku su navedeni neki od najučinkovitijih načina za regulisanje donjeg krvnog pritiska.

Kako regulisati donji krvni pritisak ishranom

Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti da regulišete donji krvni pritisak je prilagoditi svoju ishranu. Konzumiranje zdrave hrane koja je bogata vlaknima, proteinima i zdravim mastima može pomoći u smanjenju krvnog pritiska.

Evo nekoliko namirnica koje bi trebalo uključiti u svoju ishranu:

• Cijele žitarice poput smeđe riže, integralnog hleba i žitarica
• Voće poput jabuka, bobičastog voća, naranče i krušaka
• Povrće poput zelenog lisnatog povrća, paradajza, krastavaca i šargarepe
• Mliječni proizvodi sa niskim udjelom masti poput jogurta i sira
• Nemasno meso poput piletine, puretine i ribe
• Zdrave masti poput avokada, orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja

Kako regulisati donji krvni pritisak pićem

Osim pravilne ishrane, unos tečnosti igra ključnu ulogu u regulaciji donjeg krvnog pritiska. Konzumiranje dovoljne količine vode može pomoći u održavanju hidratacije i smanjenju krvnog pritiska. Međutim, treba izbjegavati konzumiranje prevelikih količina alkoholnih pića, jer alkohol može povećati krvni pritisak.

Pročitaj također: Krvni pritisak 140 sa 100

Kako regulisati donji krvni pritisak vježbom

Redovna vježba je ključna za održavanje zdravog krvnog pritiska. Kardiovaskularne vježbe poput trčanja, hodanja, plivanja i vožnje bicikla mogu poboljšati srčanu funkciju i sniziti krvni pritisak. Preporučuje se da se vježba najmanje 30 minuta pet puta tjedno.

Kako regulisati donji krvni pritisak promjenama u životnom stilu

Pored pravilne ishrane, hidratacije i redovne vježbe, postoje i druge promjene u životnom stilu koje mogu pomoći u regulaciji donjeg krvnog pritiska. Evo nekih savjeta:

• Smanjite unos soli: Visok unos soli može dovesti do povećanja krvnog pritiska. Preporučuje se ograničavanje unosa soli na manje od 2,3 grama dnevno.
• Kontrolišite stres: Stres može povećati krvni pritisak, pa se preporučuje uvođenje tehnika opuštanja, poput meditacije ili dubokog disanja.
• Održavajte zdravu težinu: Prekomjerna težina i gojaznost mogu dovesti do povećanja krvnog pritiska. Preporučuje se održavanje zdrave tjelesne mase kroz pravilnu ishranu i vježbu.
• Ograničite unos kofeina: Kofein može povećati krvni pritisak, pa se preporučuje ograničavanje unosa kofeinskih pića, poput kafe i energetskih pića.
• Prestanite pušiti: Pušenje može dovesti do povećanja krvnog pritiska, pa se preporučuje prestanak pušenja.

Uz pravilnu ishranu, hidrataciju, redovnu vježbu i promjene u životnom stilu, postoje i određeni dodaci prehrani koji mogu pomoći u regulisanju donjeg krvnog pritiska. Evo nekih dodataka koji se često koriste:

• Magnezijum: Magnezijum je mineral koji igra važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Preporučena doza magnezijuma je 400-420 mg dnevno.
• Kalijum: Kalijum je još jedan mineral koji može pomoći u snižavanju krvnog pritiska. Preporučena dnevna doza kalijuma je oko 2,5 grama.
• Omega-3 masne kiseline: Omega-3 masne kiseline se nalaze u ribi, sjemenkama lana i drugim namirnicama. Mogu pomoći u smanjenju krvnog pritiska, ali se preporučuje uzimanje kroz ishranu, a ne kroz dodatke prehrani.
• Koenzim Q10: Koenzim Q10 je antioksidans koji se prirodno proizvodi u tijelu. Uzimanje dodataka koji sadrže koenzim Q10 može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
• Češnjak: Češnjak se tradicionalno koristi za regulaciju krvnog pritiska. Može se uzimati kroz ishranu ili u obliku dodatka prehrani.

Kada se radi o uzimanju dodataka prehrani, uvijek se preporučuje konsultacija sa stručnjakom za ishranu ili ljekarom, kako bi se izbjegle moguće nuspojave i interakcije sa drugim lijekovima.