Izbjegavajte kofein ili druge stimulanse 6 sati prije spavanja. Kava, gazirana pića i drugi stimulansi mogu učiniti da se osjećate nemirno i nemirno prije spavanja, što doprinosi ritmu. Prestanite piti bilo koja pića koja sadrže kofein najmanje 6 sati prije odlaska na spavanje. To osigurava da sav kofein napusti vaše tijelo i smanjuje vaš nemir. Slatka hrana poput sladoleda, kolačića i slatkiša također je stimulans. Ako grickate prije spavanja, držite se hrane bez prerađenog šećera. Nikotin je također stimulans, pa pušenje prije spavanja može imati sličan učinak.
Prestani pušiti za prevenciju poremećaja REM faze spavanja. Ljudi koji puše imaju veću vjerojatnost da će doživjeti REM poremećaj spavanja i druge poremećaje spavanja. Ako ste pušač i doživjeli ste noćni napadaj, pokušajte smanjiti broj pušenja ili potpuno prestati. To će koristiti vašem rasporedu spavanja i cjelokupnom zdravlju. Ako ne želite potpuno prestati pušiti, pokušajte prestati pušiti prije spavanja. Budući da je nikotin stimulans, može vas učiniti nemirnima u krevetu. REM poremećaj spavanja je stanje koje uzrokuje kretanje ljudi tijekom REM faze spavanja. Postoji nekoliko uzroka, ali ljudi koji puše ovo stanje doživljavaju u većem postotku nego ljudi koji ne puše.
Očuvajte svoj imunološki sustav zdravom prehranom. Postoji jasna korelacija između oslabljenog imunološkog sustava i nemirnog sna. Pokušajte poboljšati svoju prehranu hranom za jačanje imuniteta. Jedite hranu bogatu svježim voćem i povrćem kako biste dobili potrebne hranjive tvari i izbjegavajte slatku ili prerađenu hranu. Vitamini A, C i E te cink i željezo posebno su važni za imunitet. Sve ih ima u lisnatom zelenom povrću, tikvicama, peradi, ribi i školjkama te svježem voću. Hrana s visokim udjelom natrija i zasićenih masti može potisnuti vaš imunitet. Izbjegavajte prerađenu hranu i ograničite unos crvenog mesa na 2 porcije tjedno. Ako svakodnevnom prehranom ne dobivate dovoljno hranjivih tvari, uzmite multivitaminske dodatke kako biste održali imunitet.
Uzimajte dodatke željeza ako vam je u krvi malo željeza. Nedostatak željeza je uzrok sindroma nemirnih nogu. Ovo stanje uzrokuje peckanje u nogama, što rezultira snažnom željom za udaranjem ili vrpoljenjem tijekom dana i noći. Preporučena dnevna doza željeza je 8 mg za muškarce i 18 mg za žene. Održavajte svoj dnevni unos unutar ovih raspona kroz svoju uobičajenu prehranu ili uz pomoć dodataka željeza bez recepta. Prije nego počnete uzimati dodatke željeza, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste utvrdili imate li nedostatak željeza. Za to je potreban samo jednostavan test krvi. Uzimajte dodatke točno prema uputama. Moguće ih je predozirati, što uzrokuje druge nuspojave. Namirnice bogate željezom su obogaćene žitarice i mliječni proizvodi, školjke, govedina i grah. Zatvor je česta nuspojava dodataka željeza. Pokušajte povećati unos vlakana ili upotrijebite omekšivač stolice kao pomoć.
Smanjiti stres za mirniji san. Stres može uzrokovati sve vrste poremećaja spavanja, uključujući udaranje nogama i bacanje i okretanje. Stres može biti posebno kriv ako je vaše noćno lupanje počelo iznenada. Razmislite jeste li upravo doživjeli nešto stresno, poput problema na poslu ili u vezi. Ako se osjećate pod stresom, poduzmite neke korake kako biste se opustili i spavali čvršće. Aerobne vježbe izvrstan su način za smanjenje stresa. Ako niste previše aktivni, pokušajte prošetati ili trčati nekoliko puta tjedno. Vježbanjem se oslobađaju hormoni koji popravljaju vaše raspoloženje i pomažu vam da izbjegnete tjeskobu. Sve aktivnosti u kojima uživate također su dobre za smanjenje stresa. Slušanje glazbe, pletenje, čitanje ili igranje video igrica može vam pomoći da pobjegnete od stresnog načina razmišljanja. Ako se osjećate preplavljenim stresom, razmislite o razgovoru s terapeutom koji će vam pomoći da ublažite svoju tjeskobu.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Prekomjerna tjelesna težina može uzrokovati nekoliko poremećaja spavanja kao što su apneja za vrijeme spavanja ili sindrom nemirnih nogu. Ako imate prekomjernu težinu, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste saznali koja je zdrava težina za vas. Zatim vježbajte i prilagodite prehranu kako biste izgubili višak masnoće i održali zdravu težinu. Razmislite o svojoj prehrani ako želite smršaviti. Ako pijete puno gaziranih i slatkih pića, izbacivanje ovih pića značilo bi veliko smanjenje dnevnog unosa kalorija. Pokušajte kuhati više obroka kod kuće. Restoranska hrana i gotova jela obično sadrže mnogo soli i masti, čak i ako hrana izgleda zdravo. Posvetite se vježbanju 30 minuta svaki dan. Čak je i lagana šetnja bolja nego nikakva vježba. Obavezno istegnite ili izmasirajte noge nakon vježbanja kako biste ublažili blage simptome.
Uzimajte melatonin za dublji san. Melatonin je lijek za spavanje bez recepta. Budući da vam pomaže zaspati i brže postići REM fazu sna, može vam pružiti dublji i mirniji san. To može spriječiti udaranje i mlataranje tijekom cijele noći. Posavjetujte se sa svojim liječnikom prije uzimanja melatonina kako biste bili sigurni da neće stupiti u interakciju s lijekovima koje možda uzimate. Zbog melatonina se ponekad sljedeće jutro osjećate umorno. Ako se zbog posla budite posebno rano, uzmite tabletu sat ili dva prije spavanja kako biste ujutro bili budniji.
Pokušajte uzeti 250-400 mg magnezija prije spavanja. Uzmite 1 dodatak magnezija s čašom vode neposredno prije spavanja jer može pomoći u ublažavanju simptoma sindroma nemirnih nogu. Nastavite uzimati magnezij svaku večer kako biste bolje spavali bez previše kretanja. Razgovarajte sa svojim liječnikom prije nego počnete uzimati dodatke prehrani kako biste bili sigurni da neće imati negativne reakcije na druge lijekove koje uzimate.
Koristite klonazepam za smanjenje tjeskobe dok spavate. Liječnici ponekad propisuju ovaj lijek za liječenje REM poremećaja i sindroma nemirnih nogu. Održava tijelo smirenijim i može spriječiti simptome nemirnog sna. Razgovarajte sa svojim liječnikom da vidite je li ovaj lijek opcija za vas. Uzmite ovaj lijek točno prema uputama. Lijekovi protiv anksioznosti potencijalno stvaraju ovisnost, stoga nemojte uzimati više od propisanog. Potencijalne nuspojave uključuju letargiju, vrtoglavicu, razdražljivost, glavobolje i depresivno raspoloženje. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako osjetite bilo koji od ovih simptoma.
Borite se protiv sindroma nemirnih nogu lijekovima protiv napadaja. Iako sindrom nemirnih nogu nije poremećaj napadaja, ovaj je lijek učinkovit u liječenju RLS-a. Opušta mišiće i pomaže u sprječavanju udaranja i udaranja u snu. Ovo su lijekovi na recept, pa razgovarajte sa svojim liječnikom da vidite je li ovo prava opcija za vas. Postoji veliki izbor lijekova protiv napadaja, tako da vaš liječnik može isprobati nekoliko lijekova prije nego što pronađe onaj pravi za vas. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svim nuspojavama koje osjetite. Oni vam mogu promijeniti recept ako vam jedan lijek stvara probleme.
Posjetite liječnika ako ste ikada imali ozljedu glave. Ako ste ikada imali ozbiljnu ozljedu glave, noćno lupanje može biti rezultat nedijagnosticirane ozljede. Čak i ako ste u prošlosti tražili liječničku pomoć zbog ozljede, liječnici su možda isprva nešto propustili. Razmislite i pokušajte se sjetiti jeste li ikada imali ozbiljnu ozljedu glave. Posjetite liječnika radi daljnjeg testiranja kako biste vidjeli je li ostavio oštećenja. Svaka ozljeda glave koja rezultira gubitkom svijesti ozbiljna je i zahtijeva liječničku pomoć. Također posjetite liječnika ako razvijete ozljedu koja uzrokuje jaku glavobolju, zbunjenost, vrtoglavicu ili mučninu. Testiranje na ozljedu glave obično uključuje CT ili test električne aktivnosti mozga. Nijedan od ovih testova nije bolan niti invazivan. Ako liječnici otkriju oštećenje od prethodne ozljede glave, mogu propisati fizikalnu terapiju i lijekove za pomoć u ozdravljenju.
Testirajte se na apneju za vrijeme spavanja. Apneja za vrijeme spavanja je stanje u kojem su dišni putovi začepljeni dok spavate. Simptomi uključuju neprestano buđenje, glasno hrkanje, jutarnji osjećaj umora, buđenje s osjećajem da ne možete disati i lupanje ili mlataranje. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako primijetite bilo koji od ovih simptoma. Ako vaš liječnik posumnja na apneju za vrijeme spavanja, naručit će studiju spavanja kako bi pratio vaše navike spavanja. Možda niste svjesni nekih od ovih simptoma. Ako imate partnera za spavanje, pitajte ga hrčete li, mlatite se ili vam se čini da prestajete disati dok spavate. Liječenje apneje za vrijeme spavanja obično zahtijeva nošenje maske dok spavate. Dostavlja kisik u vaše tijelo i sprječava probleme s disanjem.
Napravite niz pretraga kako biste isključili Parkinsonovu bolest. U rijetkim slučajevima, udaranje nogama ili bacanje u krevetu rani je znak Parkinsonove bolesti. Ovo je bolest živaca koja uzrokuje drhtanje i postupni gubitak motoričke funkcije. Posavjetujte se sa svojim liječnikom i recite mu da ste doživjeli tremor u krevetu. Liječnik će provesti niz pretraga kako bi isključio ili potvrdio Parkinsonovu bolest. Ne postoji jedinstveni test za Parkinsonovu bolest. Probir uključuje niz CT skeniranja, MRI, krvnih pretraga i testova vaše motoričke funkcije. Za dijagnosticiranje bolesti može biti potrebno nekoliko mjeseci. Parkinsonova bolest je bolest koja se može kontrolirati. Fizikalna terapija i lijekovi mogu vam pomoći da održite svoju neovisnost dugi niz godina.
