Primijetite drhtanje ili trzanje. Kada pomislite na Parkinsonovu bolest, prvo što vam padne na pamet može biti drhtavica. Mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu: drhtanje prsta ili noge, trzanje oka, drhtanje usana ili brade itd. Imajte na umu da neko drhtanje i trzanje mogu biti potpuno normalni – na primjer, nakon napornog treninga ili nakon ozljede. Neki lijekovi također mogu uzrokovati drhtanje, pa se posavjetujte sa svojim liječnikom o lijekovima koje trenutno uzimate.
Potražite početak ukočenosti mišića. Nakon drhtanja, ukočenost je najpoznatiji simptom Parkinsonove bolesti. Obratite pozornost osjećaju li vam se mišići ukočeni, čak i ako ih nedavno niste previše naprezali. Također možete primijetiti smanjenje fleksibilnosti ili povećanje bolova u mišićima ili grčeva. Ukočeni mišići lica ponekad uzrokuju da ljudi s Parkinsonovom bolešću razviju prazan izraz lica nalik maski. Parkinsonovu masku karakterizira buljenje uz malo treptanja, malo ili nimalo smiješka i općenito sugerira da je osoba ljuta, čak i ako se osjeća dobro. Također možete primijetiti razvoj pogrbljenog držanja zbog ukočenosti. To može značiti da je osoba pogrbljena prema naprijed ili da se više savija na jednu stranu nego na drugu.
Pratite rad crijeva. Kada pomislite na gubitak kontrole mišića koji dolazi s Parkinsonovom bolešću, možete pomisliti na smanjenu sposobnost hodanja, govora, jela itd. No, bolest zahvaća i autonomni živčani sustav koji kontrolira pokrete i rad unutarnjih organa – mišiće o kojima uopće ne razmišljamo. Ako je zahvaćen autonomni živčani sustav, crijevni trakt možda neće raditi ispravno, uzrokujući zatvor. To što crijeva nemate svaki dan ne znači nužno i zatvor. Za neke ljude može biti normalno da prođu 3-4 dana između pokreta. Zatvor karakterizira značajno smanjenje učestalosti pokreta. Također su suši nego inače i kroz njih je teško proći. Možda ćete primijetiti da se naprežete dok koristite kupaonicu. Razmotrite druge uzroke zatvora. To može uključivati dehidraciju, nedostatak vlakana, višak alkohola, kofeina ili mliječnih proizvoda i stres, između ostalih mogućih uzroka.
Budite svjesni znakova mikrografije. Parkinsonova bolest utječe na motoričke sposobnosti i uzrokuje ukočenost mišića, pa oboljelima često postaje sve teže pisati. Mikrografija je promjena u rukopisu koja se obično povezuje s bolešću. Obratite pozornost ako: Vaš rukopis postane manji i čvršći nego inače. Više ne možete pisati glatkim, tečnim pokretima. Ruke su ti stisnute dok pišeš. Imajte na umu da je mikrofotografija obično obilježena iznenadnom, a ne postupnom promjenom.
Zabilježite glasovne promjene. 90% ljudi s Parkinsonovom bolešću osjetit će smanjenje sposobnosti govora. Najčešći rani simptom ovoga je omekšavanje ili niži glas, iako govor također može postati zadahtan ili promukao. Neki ljudi mogu otkriti da im govor postaje sporiji, dok drugi – oko 10% – ubrzavaju brzinu govora, što rezultira mucanjem, govorom koji muca. Možda će vam biti teško primijetiti te promjene na sebi, stoga pitajte ljude oko sebe primjećuju li promjene u vašem govoru.
Budite oprezni zbog znakova hiposmije. Preko 90% ljudi s Parkinsonovom bolešću pati od hiposmije, odnosno gubitka sposobnosti njuha. Istraživanja pokazuju da je gubitak njuha prediktor demencije koja prati Parkinsonovu bolest i može nekoliko godina prethoditi problemima s motorikom i koordinacijom. Ako sumnjate da vam je sposobnost osjeta mirisa smanjena, testirajte se bananama, kiselim krastavcima ili sladićem prije nego što kontaktirate liječnika. Ne zaboravite da postoje i drugi, potpuno bezopasni razlozi za nagli gubitak njuha. Pustite da prođe prehlada, gripa ili začepljen nos prije nego što se brinete o hiposmiji.
Zabilježite promjene u normalnim obrascima spavanja. Problemi sa spavanjem rani su pokazatelj Parkinsonove bolesti i obično se primijete prije bilo kakvih problema s motoričkim funkcijama. Problemi sa spavanjem mogu imati mnoge oblike, uključujući: nesanicu (nemogućnost zaspati noću) dnevnu pospanost (koju je prijavilo 76% pacijenata s Parkinsonovom bolešću) ili “napade sna” (iznenadni, nevoljni početak sna) noćne more ili “glumljenje” snova dok imate apneju za vrijeme spavanja (kada prestanete disati na nekoliko sekundi dok spavate)
Ne ignorirajte vrtoglavicu ili nesvjesticu. Iako ti simptomi mogu imati niz uzroka, kod osoba s Parkinsonovom bolešću oni su posljedica ortostatske hipotenzije, oblika niskog krvnog tlaka koji pogađa 15-50% bolesnika. Ortostatska hipotenzija uzrokuje nagli i dramatičan pad krvnog tlaka kada ustanete nakon što ste neko vrijeme stajali ili ležali. To uzrokuje vrtoglavicu, probleme s ravnotežom, pa čak i gubitak svijesti.
Imajte na umu da nijedan od ovih simptoma sam po sebi ne ukazuje na Parkinsonovu bolest. Svaki od simptoma opisanih u ovom odjeljku može biti posljedica normalnog stresa za tijelo ili drugog temeljnog zdravstvenog stanja. Međutim, ako se više od jednog od ovih simptoma pojavljuje zajedno tijekom duljeg vremenskog razdoblja, trebali biste se obratiti medicinskom stručnjaku koji će vas testirati na Parkinsonovu bolest.
Razumjeti genetske uzroke i rizike Parkinsonove bolesti. Samo 1-2% pacijenata s Parkinsonovom bolešću ima gene koji izravno uzrokuju razvoj bolesti. Većina ljudi ima “povezane” gene, što znači da su u većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ali neće nužno razviti čak i ako imaju genetsku predispoziciju za nju. Ako se povezani geni kombiniraju s drugim naslijeđenim genima ili čimbenicima okoliša, mogu uzrokovati Parkinsonovu bolest. Oko 15-25% pacijenata također ima rođake koji su pogođeni njome. Starost također povećava rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Dok od ove bolesti boluje 1-2% opće populacije, od nje boluje 2-4% populacije starije od 60 godina. Budite svjesni svojih genetskih čimbenika rizika i budite u mogućnosti dati ih svom liječniku.
Obratite se svom liječniku opće prakse sa svojim problemima. Parkinsonovu bolest može biti teško dijagnosticirati, osobito u ranim fazama. Međutim, rano otkrivanje vrlo je važno za održavanje dobre kvalitete života što je dulje moguće. Ako primijetite više od jednog od simptoma navedenih u prethodnom odjeljku i imate obiteljsku povijest Parkinsonove bolesti, zamolite svog internistu ili obiteljskog liječnika da zajedno s vama pregleda vaše simptome.
Dovršite vježbe procjene liječnika. Ne postoji standardni dijagnostički test za Parkinsonovu bolest, iako znanstvenici rade na pronalaženju biološkog markera – kao što su krvni testovi ili skeniranje slika – koji mogu potvrditi dijagnozu. No budući da još nemamo taj test, liječnik će umjesto toga upotrijebiti svoje znanje o tome kako se bolest manifestira i kombinirati ga s opažanjima o vašoj sposobnosti obavljanja nekih jednostavnih zadataka. Test će vjerojatno testirati simptome navedene u prethodnom odjeljku: Pokretanje mišića lica Prisutnost drhtanja kada udovi miruju Ukočenost udova ili vrata Sposobnost naglog ustajanja bez vrtoglavice Fleksibilnost i snaga mišića Sposobnost brzog ponovnog uspostavljanja ravnoteže
Posjetite neurologa. Čak i ako vaš obiteljski liječnik ne vidi razloga za zabrinutost, zatražite uputnicu za neurologa ako ste i dalje zabrinuti. Specijalist će biti bolje upoznat sa znakovima Parkinsonove bolesti i možda se neće složiti s mišljenjem vašeg liječnika opće prakse. Budite spremni na dodatne pretrage (krvne pretrage, skeniranje) koje se mogu provesti kako bi se isključili drugi uzroci simptoma koje osjećate.
Pitajte o uzimanju karbidopa-levodopa. Carbidopa-levodopa je lijek koji liječi simptome Parkinsonove bolesti. Ako počnete uzimati lijekove i primijetite poboljšanje simptoma, vaš liječnik može upotrijebiti tu informaciju za potvrdu dijagnoze Parkinsonove bolesti. Svakako uzimajte lijek prema uputama. Ako doze previše rasporedite ili ne uzimate dovoljno visoke doze, vaš liječnik neće moći točno procijeniti koliko i zašto su se vaši simptomi poboljšali ili nisu.
Traži drugo mišljenje. Budući da još ne postoji test bioloških markera za Parkinsonovu bolest, može biti vrlo teško postaviti točnu dijagnozu – osobito u ranim fazama. Dobivanje drugog mišljenja pomoći će vam da dobijete najbolji mogući tretman za ono što uzrokuje vaše simptome. Ako liječnici kažu da nemate Parkinsonovu bolest, ali vaši simptomi ne nestaju, povremeno se testirajte. Ovo je progresivna bolest i s vremenom simptomi mogu napredovati do stadija koji će omogućiti liječniku da potvrdi čvrstu dijagnozu.
