Obratite pažnju na bol u prsima. Bol u prsima, bila ona oštra ili tupa, najčešći je znak srčanog udara. Osobe koje imaju srčani udar često prijavljuju osjećaj stezanja, punoće, pritiska, stezanja ili oštar osjećaj u sredini ili lijevoj strani prsa. Ovaj osjećaj može trajati nekoliko minuta ili više, ili nestati i vratiti se kasnije. Bol u prsima od srčanog udara nije uvijek bolan, težak osjećaj koji neki ljudi opisuju—koji se često naziva “holivudskim” srčanim udarom. Zapravo može biti prilično blag, stoga nemojte ignorirati nijednu vrstu boli u prsima. Često se osjeća “retrosternalna” bol u prsima. To se odnosi na bol iza prsne kosti, odnosno prsne kosti. Ovu je bol lako zamijeniti s nelagodom u želucu, poput plinova. Ako sumnjate na ovu bol, nazovite svog liječnika. Imajte na umu da bol u prsima nije uvijek prisutna kada se dogodi srčani udar; zapravo, više od polovice pacijenata sa srčanim udarom ne osjeća bol u prsima. Ne isključujte srčani udar samo zato što vas to područje ne boli.
Provjerite osjećate li nelagodu u gornjem dijelu tijela. Ponekad bol od srčanog udara zrači iz područja prsa prema van, uzrokujući nelagodu u vratu, čeljusti, abdomenu, gornjem dijelu leđa i lijevoj ruci. Bol u tim područjima obično je tupa. Ako nedavno niste vježbali ili radili nešto što bi moglo uzrokovati bolove u gornjem dijelu tijela, ova vrsta boli može biti znak da imate srčani udar.
Pripazite na vrtoglavicu, ošamućenost i nesvjesticu. Ovo su također vrlo česti znakovi srčanog udara, iako nisu prisutni kod svake osobe koja ga ima. Kao i drugi simptomi srčanog udara, vrtoglavica, ošamućenost i nesvjestica također su znakovi drugih bolesti, pa ih je lako ignorirati. Nemojte ignorirati ove simptome, osobito ako osjećate i bol u prsima. Žene imaju ove simptome češće nego muškarci, iako ih ne osjećaju sve žene.
Pratite svoje disanje. Kratkoća daha suptilan je simptom srčanog udara koji ne treba olako shvatiti. Razlikuje se od otežanog disanja povezanog s drugim bolestima jer se čini da dolazi niotkuda. Ljudi koji su doživjeli nedostatak daha povezan sa srčanim udarom opisuju osjećaj da su intenzivno vježbali iako samo sjede i opuštaju se. Kratkoća daha može biti vaš jedini simptom srčanog udara. Ne shvaćajte to olako! Pogotovo ako niste učinili ništa što obično uzrokuje otežano disanje, potražite hitnu medicinsku pomoć ako osjetite ovaj simptom.
Pripazite na znakove mučnine. Mučnina također može dovesti do hladnog znojenja, pa čak i povraćanja. Ako osjetite ove simptome, osobito u kombinaciji s drugim simptomima, možda imate srčani udar.
Pratite svoju anksioznost. Mnogi pacijenti sa srčanim udarom postaju iznimno tjeskobni i doživljavaju ono što se naziva “osjećaj nadolazeće propasti”. Ovaj osjećaj ne treba shvatiti olako; odmah potražite liječničku pomoć ako doživite ovu ekstremnu emociju.
Nazovi 911 odmah ako sumnjate da vi ili netko koga poznajete imate srčani udar. Što prije dobijete liječničku pomoć, veće su vam šanse da preživite napad. Nemojte riskirati da vas omesti ili čekate predugo. Jedno je istraživanje pokazalo da više od prosjeka ljudi sa simptomima srčanog udara čeka više od 3 sata da potraže pomoć. Gotovo polovica svih smrti od srčanog udara događa se izvan bolnice. Ne ignorirajte nijedan simptom, koliko god smetnja izgledala blaga. Brzo potražite hitnu pomoć.
Potražite liječničku pomoć za anginu. Angina je bol u prsima koja se može osjetiti kao lagani pritisak, žarenje ili punoća. Često se pogrešno smatra žgaravicom. Angina može biti znak koronarne bolesti srca, koja je najčešći uzrok srčanog udara. Ako osjetite bilo kakvu bol u prsima, najbolje je da odmah odete na pregled. Većina bolova kod angine javlja se u prsima. Međutim, može se pojaviti i na rukama, ramenima, vratu, čeljusti, grlu ili leđima. Možda će biti teško reći gdje točno osjećate bol. Angina bol obično nestaje nakon što se odmorite nekoliko minuta. Ako bol u prsima traje dulje od nekoliko minuta ili se ne popravlja uz odmor ili lijekove za anginu, potražite hitnu liječničku pomoć. Neki ljudi nakon vježbanja dožive anginu, a to nije uvijek znak bolesti ili srčanog udara. Promjena uobičajenih obrazaca najvažnija je stvar na koju treba pripaziti. Ako imate ono za što mislite da je bolna probavna smetnja, možda zapravo imate anginu. Ugovorite sastanak sa svojim liječnikom kako biste utvrdili uzrok boli.
Utvrdite imate li aritmiju. Aritmije su abnormalni srčani ritmovi i prisutne su u najmanje 90% ljudi koji imaju srčani udar. Ako imate titranje u prsima ili osjećate da vam srce “preskače”, možda imate aritmiju. Posjetite stručnjaka koji može provesti testiranje kako bi utvrdio uzrok vaših simptoma. Aritmije također mogu pokazivati ozbiljnije simptome, kao što su vrtoglavica, ošamućenost, nesvjestica, ubrzani ili lupajući otkucaji srca, otežano disanje i bol u prsima. Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma s aritmijom, odmah potražite liječničku pomoć. Iako je aritmija vrlo česta, osobito kod starijih osoba, ona može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema. Nemojte samo ignorirati aritmiju. Posavjetujte se sa svojim liječnikom kako biste bili sigurni da nemate ozbiljnije stanje.
Budite svjesni dezorijentacije, zbunjenosti i simptoma sličnih moždanom udaru. Kod starijih ljudi ovi simptomi zapravo mogu biti znak problema sa srcem. Potražite liječničku pomoć ako osjetite neobjašnjive kognitivne poteškoće.
Potražite neobičan umor. Žene imaju veću vjerojatnost od muškaraca da dožive neobičan, iznenadan ili neobjašnjiv umor kao simptom srčanog udara. Taj umor može početi nekoliko dana prije stvarnog srčanog udara. Ako osjetite iznenadni, neuobičajeni umor bez promjene dnevnih aktivnosti, odmah se obratite svom liječniku.
Odmah kontaktirajte 911. Vaša hitna medicinska služba može vam reći kako pomoći osobi sa simptomima. Učinite točno ono što vam operater kaže. Pozovite pomoć prije svega. Pozivanje hitne pomoći (ili vašeg broja hitne pomoći) ubrzat će vaš prijem u bolnicu u usporedbi s vožnjom do hitne pomoći. Nazovi 911. Nemojte se sami voziti u bolnicu osim ako nemate drugu opciju. Liječenje srčanog udara najučinkovitije je ako se započne unutar 1 sata od prvih simptoma.
Zaustavite sve aktivnosti. Sjednite i odmorite se. Pokušajte ostati smireni dišući ravnomjernije što bolje možete. Olabavite svu usku odjeću, kao što su ovratnici košulja i pojasevi.
Uzimajte sve lijekove propisane za vašu bolest srca. Ako uzimate lijekove na recept, kao što je nitroglicerin, uzmite preporučenu dozu dok čekate da hitna stigne. Nemojte uzimati lijekove na recept koje vam liječnik nije izričito propisao. Uzimanje tuđeg lijeka može vam naškoditi.
Uzmi aspirin. Žvakanje i gutanje aspirina može pomoći u razgradnji krvnog ugruška ili blokade koja pridonosi srčanom udaru. Nemojte uzimati aspirin ako ste alergični ili vam je liječnik rekao da ne uzimate aspirin.
Posjetite liječnika čak i ako se simptomi poboljšaju. Čak i ako vam se simptomi poboljšaju unutar pet minuta, posjetite liječnika. Srčani udar može ostaviti ugruške u vašem krvotoku koji mogu uzrokovati više zdravstvenih problema, poput budućeg srčanog ili moždanog udara. Mora vas pregledati medicinski stručnjak.
Prepoznajte simptome dispepsije. Dispepsija je također poznata kao “loša probava” ili “uznemireni želudac”. Obično je to kronična ili ponavljajuća bol koja se javlja u gornjem dijelu trbuha. Dispepsija može uzrokovati blagu bol ili pritisak u prsima. Jedan ili više sljedećih simptoma vjerojatno će odgovarati ovoj boli: Žgaravica Osjećaj nadutosti ili punog podrigivanja Refluks kiseline Bol u želucu ili “uznemiren želudac” Gubitak apetita
Prepoznajte simptome GERB-a (gastroezofagealne refluksne bolesti). GERB se događa kada se mišići u jednjaku ne zatvore pravilno, dopuštajući sadržaju želuca da curi natrag u vaš jednjak. To može uzrokovati žgaravicu i osjećaj kao da vam je hrana “zapela” u prsima. Možete osjetiti mučninu, posebno nakon jela. Simptomi GERB-a obično se javljaju nakon jela. Pogoršavaju se ako legnete ili se sagnete, ili se mogu pogoršati noću.
Prepoznajte simptome astme. Astma može uzrokovati bol u prsima, pritisak ili stezanje. Ovi se simptomi obično javljaju uz kašalj i šištanje. Blagi napadaji astme obično se povlače nakon nekoliko minuta. Ako i dalje imate poteškoća s disanjem nakon nekoliko minuta, potražite liječničku pomoć.
Prepoznajte napad panike. Ljudi koji osjećaju intenzivnu tjeskobu mogu doživjeti napadaj panike. Simptomi napadaja panike mogu se u početku činiti slični onima kod srčanog udara. Možete osjetiti ubrzan rad srca, znojenje, osjećaj slabosti ili nesvjestice, bol u prsima ili probleme s disanjem. Simptomi napadaja panike javljaju se vrlo brzo i obično brzo nestaju. Ako se simptomi ne poboljšaju unutar 10 minuta, potražite liječničku pomoć.
Uzmite u obzir svoje godine. Vaš rizik od srčanog udara raste kako starite. Muškarci stariji od 45 godina i žene starije od 55 godina imaju veću vjerojatnost za srčani udar od mlađih ljudi. Ljudi koji su stariji mogu imati drugačije simptome srčanog udara od mlađih odraslih osoba. Simptomi na koje treba obratiti pozornost kod starijih osoba uključuju nesvjesticu, probleme s disanjem, mučninu i slabost. Simptomi demencije, poput nepotpunog pamćenja, neuobičajenog ponašanja i poremećaja rasuđivanja, mogu biti znakovi “tihog” srčanog udara kod starijih osoba.
Uzmite u obzir svoju težinu. Prekomjerna težina ili pretilost povećava rizik od srčanog udara. Sjedilački način života također povećava rizik. Prehrana bogata zasićenim mastima povećava rizik od bolesti koronarnih arterija, što može dovesti do srčanog udara.
Prestani pušiti. Pušenje i izloženost pasivnom pušenju povećavaju rizik od srčanog udara.
Razmotrite druge kronične zdravstvene probleme. Vaš rizik od srčanog udara veći je ako imate bilo koje od sljedećih zdravstvenih stanja: Visoki krvni tlak Visoki kolesterol u krvi Obiteljska ili osobna povijest srčanog ili moždanog udara Dijabetes Osobe s dijabetesom mogu imati manje dramatične simptome srčanog udara. Za bilo kakve sumnjive simptome odmah potražite liječničku pomoć.
