Jedite hranu bogatu vitaminom A. Vitamin A pomaže pretvoriti svjetlost u signale koji se prenose u vaš mozak. Dodavanje hrane bogate vitaminom A u vašu prehranu može pomoći da vaše oči budu jake, posebno pri slabom osvjetljenju. Ako vam je dijagnosticiran nedostatak vitamina A, liječnik vam također može preporučiti dodatke prehrani. Dobri prehrambeni izvori vitamina A uključuju: slatki krumpir, s kožom. Jedan pečeni slatki krumpir sadrži 561% preporučene dnevne vrijednosti (DV) vitamina A za odrasle. Goveđa jetra. 3 oz (85 g) sadrži 444% DV. Špinat. ½ šalice (118 ml) kuhanog špinata sadrži 229% DV. Sirova mrkva. ½ šalice (118 ml) sadrži 184% DV. Bundeva. 1 kriška pite od bundeve sadrži oko 249% DV. Sirova dinja. ½ šalice (118 ml) sadrži 54% DV. Druge namirnice bogate vitaminom A uključuju slatku crvenu papriku, mango, crni grašak, suhe marelice i brokulu. Počastite se desertom bogatim vitaminom A s 1 šalicom (oko 240 ml) mekog francuskog sladoleda od vanilije.
Liječite sve probleme suhog oka. Suhe oči mogu uzrokovati raspršivanje svjetla, što može ometati vašu sposobnost da dobro vidite u uvjetima slabog osvjetljenja. Danju koristite kapi za podmazivanje, a noću masti za podmazivanje kako biste se riješili bilo kakve suhoće koju možete osjetiti tijekom dana. Razgovarajte sa svojim oftalmologom o tome koji je proizvod pravi za vas. Možda vam mogu pomoći pronaći najbolji proizvod u slobodnoj prodaji za vaše potrebe. Ako vam kapi bez recepta ne odgovaraju, možda vam mogu dati kapi na recept.
Bavite se aerobnim vježbama najmanje 30 minuta svaki dan. Vježbanje nije dobro samo za vaše zdravlje, već istraživanja sugeriraju da redovita aerobna aktivnost također pomaže u očuvanju vida. Ako možete, pokušajte imati najmanje 30 minuta umjerene do snažne aktivnosti dnevno za maksimalnu korist za zdravlje. Ako nemate vremena, pokušajte prošetati 3 puta po 10 minuta umjesto jednog trčanja od 30 minuta. Najvažnije je da se svaki dan malo tjelesno bavite. Začinite svoju rutinu vježbanja uključivanjem zabavnog društvenog vježbanja, poput Zumbe ili plesa na liniji. Idite u šetnju ili trčite s prijateljem ili se pridružite pješačkom ili biciklističkom klubu.
Nosite sunčane naočale tijekom dana. Sunčane naočale ne samo da štite vaše oči od sunca, već vam pomažu i smanjiti vrijeme potrebno za privikavanje na mrak. Potražite par sunčanih naočala koje pružaju 100% UVA/UVB zaštitu i nosite ih kad god očekujete sunčano vrijeme. Previše izlaganja plavoj svjetlosti, kao što je svjetlost koja dolazi s ekrana računala i pametnih telefona, također može oštetiti vaš noćni vid. Leće koje su obojene jantarno ili smeđe mogu pomoći u filtriranju plave svjetlosti, kao i UVA i UVB zraka. Nosite sunčane naočale čak i ako ćete biti u svijetlom okruženju samo kratko vrijeme.
Pitajte svog optičara za crveno zatamnjene adaptivne naočale za slabo osvjetljenje. Ovo je uobičajeni trik među pilotima, uz neke znanstvene dokaze koji to potvrđuju. Zaštitne naočale s crvenim staklima pomažu simulirati tamu, omogućujući vam prilagodbu na slabo svjetlo prije nego što sunce zapravo zađe. Pitajte svog optometrista za savjet mogu li vam koristiti crvene naočale i kako ih najbolje koristiti.
Držite svoje naočale i prozore čistima. Mrlje na lećama ili automobilskim staklima mogu raspršiti svjetlost i otežati pravilno gledanje noću. Provjerite jesu li vaši prozori, naočale i drugi vizualni uređaji čisti kako biste zadržali oštre slike i maksimalno iskoristili svoj noćni vid.
Posavjetujte se sa svojim oftalmologom o vožnji u uvjetima slabog osvjetljenja. Ako imate problema s vidom kada vozite noću, smanjite noćnu vožnju što je više moguće dok se vaš vid ne procijeni. Ovisno o tome što uzrokuje vaš gubitak noćnog vida, vaš liječnik može preporučiti tretmane koji mogu poboljšati vaš noćni vid i učiniti vožnju sigurnijom.
Odmah se obratite svom liječniku ako vam se noćni vid naglo pogorša. Brzi gubitak noćnog vida može biti znak ozbiljnije komplikacije ili bolesti. Ako primijetite iznenadni ili nagli gubitak noćnog vida, odmah se obratite oftalmologu ili liječniku opće prakse. Neka stanja koja mogu uzrokovati gubitak vida su katarakta, glaukom, makularna degeneracija i dijabetička retinopatija.
Dogovarajte redovite preglede kod optičara. Trebali biste redovito odlaziti na potpuni oftalmološki pregled, koji će uključivati širenje zjenica prema preporuci vašeg oftalmologa. To će im pomoći u prepoznavanju i izradi planova skrbi za probleme kako se pojave, što može pomoći u očuvanju vašeg vida dok starite. Koliko često ćete se testirati ovisi o nekoliko stvari, uključujući vašu dob i faktore rizika. Općenito, osobe mlađe od 65 godina bez ozbiljnih problema s vidom trebaju ići na oftalmološki pregled svake 2-4 godine. Osobe koje imaju 65 i više godina trebaju ići na pregled jednom godišnje ili češće po preporuci optometrista.
Potražite operaciju katarakte. Katarakta može ozbiljno ometati noćni vid, a operacija katarakte kod kvalificiranih kandidata gotovo uvijek poboljšava noćni vid. Ako znate da imate kataraktu ili ako imate simptome kao što su gubitak kontrastne osjetljivosti, odsjaj, zvijezde ili aureole, razgovarajte sa svojim liječnikom da vidite može li operacija mrene pomoći.
