Provjerite karijes. Karijes se odnosi na bilo kakvo oštećenje fizičkih površina zuba – uključujući karijes – često uzrokovano plakom (bakterije koje se hrane tvarima preostalim nakon jedenja, osobito slatke ili prerađene hrane) koji nagrizaju caklinu. To na kraju uzrokuje upalu unutarnje pulpe zuba. Karijes, ako se ne kontrolira, može stvoriti duboke rupe u zubu i izazvati infekciju, što dovodi do vađenja zuba. Možete uočiti znakove propadanja ili oštećenja ako se pažljivo pogledate u ogledalo pod dobrim osvjetljenjem. Provjerite ima li promjene boje na površini zuba. Potražite dijelove koji nedostaju ili neobične tragove na zubu. Provjerite jesu li desni oko zuba crvene, natečene, osjetljive, bolne i/ili krvare li. Također možete primijetiti ispunu okruženu crnom bojom, što može biti sekundarno raspadanje koje se nalazi na rubovima vaše ispune.
Pregledajte ima li zuba oštećenih. Ako se trajni zub klima, to može ukazivati na neko oštećenje ili traumu u neposrednoj blizini. Ako zub sam ispadne, spremite ga u čistu posudu i odnesite stomatologu.
Potražite znakove bolesti desni. Ako su vaše desni oko određenih zuba crvene, bolne, natečene i/ili često krvare, možda imate bolest desni i/ili infekciju koja će dovesti do vađenja. Potražite desni koje su se odvojile od zuba. Uporni loš zadah može biti znak bolesti desni. Primijetite sve promjene u načinu na koji vam zubi pristaju kada zagrizete. Primijetite da osjećate bilo kakvo pomicanje zuba kada zagrizete. U nekim slučajevima možete osjetiti suprotnu silu zuba kada zagrizete, slično opruzi koja djeluje na zub. To može biti uzrokovano infekcijom na kraju korijena. Ako nosite aparatić za zube, vodite računa o svim promjenama u njegovom pristajanju. Ovo može postati napredniji oblik bolesti desni koja se naziva parodontitis jer daljnji gubitak kosti i tkiva dovodi do klimanja zuba.
Posavjetujte se sa svojim stomatologom ako se pojavi “gužva”. Čest razlog za vađenje zuba je kada zub pokušava probiti zubno meso. Jedna od najčešćih pojava ovoga je nicanje umnjaka. Ako imate temperaturu i primijetite oteklinu, gnoj i/ili bol u području gdje bi trebao izbiti zub, to može biti znak apscesa i zahtijeva što prije liječenje. Natečeni krajnici i otežano gutanje javit će se kada su zahvaćeni donji umnjaci. Pitajte svog stomatologa o rizicima zadržavanja ili vađenja umnjaka.
Provjerite ima li zuba pogrešno postavljenih. Drugi razlog za vađenje zuba javlja se kada ortodontski proces (za pravilno poravnavanje zuba) treba pomaknuti naprijed, ali ga ometa količina prostora u pacijentovim ustima. Bravice funkcioniraju tako da se male bravice (metalne, keramičke ili plastične) postave na svaki zub i drže zajedno žicama. Ponekad se koriste dodatne bravice na zubima kao što su oralne trake koje služe kao sidro za žice, a vanjska pokrivala za glavu koriste se za ozbiljnije korekcije zagriza. Odstojnici se koriste između zuba kako bi se napravio prostor za trake. Pitajte svog ortodonta o novijim i više kozmetičkim aparatićima koji su jednako učinkoviti, ali manje smetaju svakodnevnom životu pacijenata. Pacijenti obično nose proteze od jedne do tri godine. Razgovarajte sa svojim ortodontom o aparatiću i svim koracima koje ćete morati poduzeti nakon uklanjanja aparatića. Ona će odlučiti je li potrebna ekstrakcija kako bi se napravio prostor u pacijentovim ustima tijekom postupka.
Zakažite termin kod stomatologa što je prije moguće. Ako jedan ili više zubi pokazuju znakove kvarenja i/ili oštećenja, vaše desni pokazuju znakove infekcije ili vam ta područja uzrokuju bol, vaš bi stomatolog trebao utvrditi uzrok. Ako je vaše stanje ekstremno i stomatolog nije dostupan na vrijeme, razmislite o odlasku u lokalnu hitnu pomoć. Prije odlaska u hitnu pomoć ili svom stomatologu, provjerite imaju li opremu za rendgensko snimanje. Ako niste, potražite stomatološki rendgenski centar kako biste uštedjeli dragocjeno vrijeme. Svaki zub koji nije ekstremno klimav zahtijeva rendgensko snimanje prije vađenja. Ako ste pretrpjeli bilo kakvu ozljedu koja je uzrokovala moguću potrebu za vađenjem, obavijestite svog stomatologa. Ako vam je zub već ispao ili ste izgubili neke dijelove koje ste uspjeli sačuvati, ponesite ih sa sobom. To će pomoći vašem stomatologu da stekne predodžbu o tome što još treba izvaditi.
Na posjet stomatologu ponesite potrebnu dokumentaciju. Kopije bilo kojeg osiguranja, kartice s popustom, medicinsku dokumentaciju (ili podatke za kontakt za njihovo dobivanje) i identifikacijske isprave potrebno je ponijeti na posjet stomatologu. Svakako obavijestite svog stomatologa o lijekovima koje uzimate. Morat će znati je li ekstrakcija odabrani postupak te će kasnije koristiti anestetik i/ili lijek protiv bolova.
Otiđite na stomatološki pregled. Stomatolog će dijagnosticirati sve oralne probleme od kojih možda patite kao posljedicu problema sa zubima i/ili desnima. Morat ćete se posavjetovati s njom kako biste donijeli konačnu odluku o tome je li potrebno vađenje ili se može krenuti drugim putem. Prijavite stomatologu sve incidente koji su mogli uzrokovati karijes ili štetu. Dajte stomatologu sve zube ili dijelove zuba koje ste možda sačuvali. Predajte oralnu rendgensku snimku usta ako je preporučeno.
Pregledajte postupke vađenja sa svojim stomatologom. Znajte što možete očekivati ako je ekstrakcija doista preporučeni postupak. Bilo koja inačica postupka ekstrakcije prvo će uključivati ubrizgavanje lokalnog anestetika blizu područja ekstrakcije kako bi ono utrnulo. Pregledajte sve medicinske probleme, poput alergija ili nuspojava koje biste mogli imati s anestezijom, ako je potrebno. Najčešća vrsta postupka vađenja zuba je “jednostavno vađenje” kod kojeg je zub dobro vidljiv u ustima. Stomatolog labavi zub takozvanim “elevatorom”. Zatim stomatolog koristi drugi alat – pincetu – za uklanjanje zuba. Kirurško vađenje koristi se za slomljene ili skrivene zube – i obično ga izvode oralni kirurzi, iako će neki obični stomatolozi obaviti postupak. Stomatolog/kirurg mora odrezati desni i ponekad odrezati dio kosti oko zuba i prerezati sam zub da bi ga uklonio.
Dobijte informacije od svog stomatologa o rizicima vađenja zuba. Ovi rizici uključuju probleme s fizičkim postupkom i rizik od infekcije. Problem koji se naziva suha čašica javlja se kod malog postotka pacijenata. To se događa kada je kost ispod izvađenog zuba izložena kontaminaciji ako krvni ugrušak ne ostane na mjestu nakon vađenja. To se također može dogoditi nakon vrlo teške ekstrakcije koja je uzrokovala povećanje kostiju i krvnih žila. Stomatolog može slučajno oštetiti susjedne zube ili čeljust. Sinusi u obližnjem području mogu biti oštećeni. Obično će zacijeliti sami od sebe, ali u ekstremnijim slučajevima bit će potrebna dodatna operacija. Bol u području ekstrakcije ili čeljusti. Utrnulost u području ekstrakcije ili čeljusti. Može biti dugotrajno ili trajno ako postoji oštećenje živaca. U nekim slučajevima anestezije potrebne za vađenje gornjih prednjih zuba do pretkutnjaka, možete doživjeti dvoslike ili poremećaj vida u trajanju od oko sat vremena.
Odredite svoje potrebe nakon ekstrakcije. To će zahtijevati kombinaciju njege područja gdje je zub izvađen i ublažavanja boli. Pomno se posavjetujte sa svojim stomatologom o održavanju dentalne higijene i uočavanju znakova upozorenja ako zahvaćeno područje ne zacjeljuje pravilno. Nakon vađenja, vaš stomatolog će staviti gazu na to područje kako bi se stvorio krvni ugrušak. Promijenite ovaj jastučić rano kako biste izbjegli da se natopi krvlju, ali zatim ga ostavite dva do tri sata kako bi krvni ugrušak ostao i stabilizirao se u utičnici. Uzmite lijekove protiv bolova koje vam je propisao stomatolog prema uputama. U blizini držite vrećice leda koje ćete nanijeti na lice kako biste smanjili otekline. Možete pokušati nanositi led u intervalima od 10 minuta. Izbjegavajte pretjeranu tjelesnu aktivnost, jaka sredstva za ispiranje usta, pljuvanje, piće na slamke, pušenje, jedenje tvrde hrane i ležanje na ravnom položaju kada se odmarate dan ili dva nakon vađenja. Osim toga, izbjegavajte vrućinu u tom području i nemojte spavati na toj strani, osobito ne oslanjajući se na ruke. Pokušajte spavati licem prema gore u višem položaju tako da ispod glave stavite dva jastuka.
Odmah se obratite stomatologu ako imate ozbiljnije probleme. Problemi će najvjerojatnije početi na mjestu vađenja, iako neki simptomi mogu biti opći. Vaš stomatolog može staviti šavove kako bi pomogao i ubrzao zacjeljivanje, ali i kako bi zaštitio krvni ugrušak. Treba ih ukloniti nakon sedam dana. Recite svom stomatologu ako imate znakove infekcije kao što su vrućica, zimica i/ili crvenilo na mjestu vađenja. Ako nedugo nakon zahvata osjetite mučninu i/ili povraćate, također obavijestite svog stomatologa. Ako kratko vrijeme nakon zahvata osjetite kratak dah, imate napadaje kašlja i/ili počnete osjećati bolove u prsima, odmah obavijestite stomatologa.
Započnite bolji režim oralne higijene. Ako već niste redovito četkali zube, čistili ih koncem i ispirali usta kako biste spriječili karijes i bolesti desni, onda je to barem jednako važno učiniti nakon vađenja zuba. Iste tehnike općenito će funkcionirati osim neke dodatne njege u tjednu ili dva neposredno nakon postupka vađenja. Pitajte svog stomatologa preporučuje li vam bilo koju vrstu zubne paste i četkice za vaše stanje – osobito nakon vađenja zuba. Četkajte dva puta dnevno, uključujući jednom prije spavanja. Prilikom pranja zuba i čišćenja zubnim koncem nemojte zanemariti stražnje zube. Trebali biste držati vodicu za ispiranje usta ili zubni konac kao dio svog higijenskog režima. Neki će vas uputiti da isperete prije faze četkanja, a neki će se koristiti nakon faze četkanja.
Promijenite svoje prehrambene navike. Uravnoteženi obroci i smanjenje međuobroka mogu smanjiti količinu šećera i druge hrane i pića koja ostavljaju mrlje i često oštećuju zube. Ne morate eliminirati stvari poput kave, čajeva, gaziranih pića, slatkih grickalica iz prehrane – ali ih konzumirajte umjereno. Pitajte svog stomatologa o vrstama pasta za zube ili postupcima čišćenja koji bi mogli spriječiti karijes uz redovite napore.
Redovitije posjećujte svog stomatologa. Redovni pregledi i čišćenja kod stomatologa i dentalnog higijeničara mogu održati vaše zube i desni zdravima. Ovi pregledi, koji se često nazivaju profilaksom, također mogu rano uočiti potencijalne probleme i omogućiti vašem stomatologu i vama da smislite plan za njihovo rješavanje prije nego što postanu ozbiljniji. Ako imate stomatološko osiguranje ili plan popusta, provjerite s njima koliko često pokrivaju te posjete.
