Isprobajte Batesovu metodu. Neki ljudi vjeruju da su naše oči poput ostatka našeg tijela – što ih više vježbamo i koristimo, to će jače postati. Batesova metoda koristi ovu ideju i niz vježbi za postupno poboljšanje vida. Iako nema znanstvenih dokaza da Batesova metoda djeluje, ljudi u anketama prijavljuju poboljšanje vida. Vježbe za oči mogu biti ono što se naziva “placebo” učinak – to jest, praktičari navode da se osjećaju bolje jer vjeruju da vježbe pomažu. U najmanju ruku, Batesova metoda ne šteti.
Držite oči otvorene. Prvi korak u metodi je “dlan” očiju prekrivši ih rukama. To bi trebalo pomoći u zagrijavanju i opuštanju očiju. Zauzmite položaj sjedeći na stolici s jastucima ispred sebe. Jastuci su za odmaranje laktova. Ili, alternativno, lezite na leđa s jastucima iza glave. Neki ljudi više vole dlanove u zamračenoj prostoriji. Zatvorite oči i stavite ruke na oči s preklopljenim dlanovima. Pazite da ne vršite pritisak na oči. Do vašeg vida ne bi trebalo dopirati nimalo svjetlosti ili vrlo malo. Za početak zadržite ovaj položaj 10 minuta. Na kraju 10 minuta procijenite sami sebe. Osjećate li se opušteno? Ako nije, nastavite s dlanovima dulje vrijeme.
Nacrtajte osmicu. Još jedna vježba koju možete raditi je crtanje oblika. Kolutanje očima na ovaj način aktivirat će očne mišiće i, idealno, ojačati ih. Dok sjedite, zamislite osmicu postavljenu oko deset stopa ispred vas. Očima pratite figuru gore, dolje i okolo, držeći glavu mirnom. Ponavljajte nekoliko minuta. Sada okrenite osmicu na stranu. S ovom slikom na umu, počnite ponovno crtati oblik, polako, bez pomicanja glave. Ponavljajte nekoliko minuta. Ovu vježbu možete raditi praktički bilo gdje, bilo kod kuće, na poslu ili čak u podzemnoj željeznici.
Fokusirajte se na bliske i udaljene objekte. Vježbali ste vanjske mišiće oka prateći oblike. Sada je vrijeme za korištenje unutarnjih mehanizama fokusiranja oka. Neki ljudi vjeruju da će poboljšati vašu vidnu oštrinu. Dok sjedite, možda za radnim stolom, stavite palac desetak centimetara ispred lica i duboko se usredotočite na njega tridesetak sekundi. Zatim prebacite pogled s palca na predmet oko 10 do 20 stopa ispred vas. Dopustite svojim očima da se ponovno fokusiraju i koncentriraju na objekt još trideset sekundi. Duboko udahnite i ponovno se fokusirajte na palac. Ponovite ovu promjenu u intervalima od trideset sekundi oko dvije do tri minute.
Odmorite oči. Postoje stari mitovi da neke stvari mogu oštetiti vaš vid, poput čitanja pri slabom svjetlu. Zapravo, čitanje pri slabom svjetlu ne šteti očima trajno, samo ih opterećuje. Pretjerano čitanje, posebno na zaslonima s pozadinskim osvjetljenjem, učinit će istu stvar. Odmorite oči da se ne naprežu. Kako biste spriječili naprezanje očiju, odrijemajte. Otprilike svakih 20 minuta napravite kratku pauzu tako da skrenete pogled s ekrana ili zatvorite oči. Ili pokušajte s pravilom 20-20-20: svakih 20 minuta gledajte u nešto udaljeno 20 stopa ili više na 20 sekundi. Svjesno pokušajte redovito treptati. Ovo održava vaše oči dobro podmazanim. Ako vam se oči naprežu za računalom, pokušajte prilagoditi svjetlo. Ponekad odsjaj ili jaka rasvjeta mogu pogoršati naprezanje očiju. Tijekom vožnje usmjerite ventilacijske otvore dalje od očiju. Suhi, klimatizirani zrak poput spužve upija vlagu iz očiju i može pogoršati naprezanje očiju.
Nosite zaštitu za oči. Komplet zaštitnih naočala može zaštititi vaše oči od krhotina, kemikalija ili blještavog sunčevog svjetla. Držite par oko kuće, u automobilu ili na poslu u slučaju da vam je potrebna dodatna zaštita za oči. Naočale za plivanje zaštitit će vaše oči od klora u bazenu. Iako ova kemikalija vjerojatno neće trajno oštetiti vaš vid, često može iritirati i upaliti vaše oči. Istraživanja pokazuju da ljudi koji plivaju sa zaštitnim naočalama imaju manje bakterijskih kolonija u očima. Zaštitne naočale u radionici su same po sebi razumljive i jedno su od prvih sigurnosnih pravila. Oni će vas zaštititi od bilo kakvih krhotina koje bi inače mogle uzrokovati abraziju rožnice ili još gore. Ultraljubičasto svjetlo sunca može oštetiti vašu rožnicu, leću ili druge dijelove oka. Obavezno nosite sunčane naočale kada ste vani. Kada birate sunčane naočale, idite na UV zaštitu koja blokira 99 do 100% zraka. Na primjer, plava stakla su bolja od jantarnih. Polarizirane leće također će smanjiti odsjaj tijekom vožnje. Uz sunčane naočale nosite veliki šešir ili kapu. Šešir širokog oboda će blokirati oko 50% UV zračenja i smanjiti prolaz UV zraka oko naočala.
Uklonite šminku i kontakte svake večeri. Važno je ne zaboraviti ukloniti kontaktne leće svake večeri prije spavanja. Spavanje uz kontakt može omogućiti razmnožavanje štetnih bakterija u oku, što dovodi do infekcije. Gotovo milijun Amerikanaca svake godine završi u liječničkoj ordinaciji s infekcijama povezanim s kontaktnim lećama, mnogi zato što su spavali u svojim kontaktnim lećama ili se nisu dobro brinuli o kontaktnim lećama. Obavezno uklonite i pravilno očistite leće svaki dan. U teškim slučajevima ljudi su oslijepili zbog loše kontaktne njege, što je dovelo do rasta ameba. Također svake večeri uklonite šminku s očiju. To će spriječiti da mali komadići šminke dospiju u vaše oko i eventualno ogrebu rožnicu. Ako ostavite maskaru, vaše se krute trepavice mogu uviti i bosti vam oko.
Izbjegavajte konjuktivitis. Konjunktivitis ili “ružičasto oko” je upala spojnice oka ili tankog sloja tkiva koji prekriva bjeloočnice. Obično je uzrokovana virusnom infekcijom, ali može biti i posljedica gljivica, nošenja kontaktnih leća ili alergena. Konjunktivitis uzrokuje iritaciju, peckanje i suzenje očiju. Također može uključivati iscjedak gnoja iz oka i stvaranje krasta na kapcima i trepavicama. Iako vjerojatno nije trajno štetan, konjunktivitis je svakako neugodan. Možete ga izbjeći tako da dobro njegujete oči, kao što je pranje ruku i ne trljanje očiju. Koristite svježi ručnik svaki put kada obrišete lice. Dijeljenje ručnika za lice ili ubrusa s drugima može proširiti konjunktivitis. Nemojte dijeliti šminku, kistove za šminku, kontaktne leće ili naočale.
Jedi ispravno. Ispravna prehrana možda neće poboljšati vaš vid, ali će vašem tijelu dati sve hranjive tvari koje su mu potrebne za održavanje. Postoje mnogi vitamini koji pomažu u promicanju zdravlja očiju. Svakako ih uključite u svoje obroke. Na primjer, jedite ribu dva puta tjedno. Riba je bogat izvor omega-3 masnih kiselina – dokazano smanjuje rizik od sindroma suhog oka. Ako ne podnosite ribu, pokušajte s dodacima ribljeg ulja. Večeras večerajte slatki krumpir. Bogati vitaminom A, ovi puderi su posebno dobri za poboljšanje noćnog vida. Špinat jedite dva puta tjedno. Može se kuhati na pari, pirjati na maslinovom ulju s češnjakom ili podlijevati. Nije važno kako ćete ga nabaviti, samo se pobrinite da ga imate redovito. Istraživanja pokazuju da lutein, nutrijent kojim špinat obiluje, može spriječiti makularnu degeneraciju i katarakte povezane sa starenjem. Kuhajte s crvenim, a ne žutim lukom. Crveni luk ima visok sadržaj kvercetina, antioksidansa za koji se smatra da štiti od katarakte.
Idi kod optike. Optometristi su liječnici specijalizirani za osnovnu njegu očiju, uključujući testove vida, dijagnosticiranje problema i propisivanje korekcijskih leća. Optometrist će vam dati niz očnih testova i pomoći u prepoznavanju problema koje možda imate. To je temelj vaše preventivne njege očiju. Ako ste zdrava odrasla osoba, trebali biste posjetiti optometrista otprilike jednom svake dvije godine. Starije osobe i dijabetičari trebali bi ići češće, jednom godišnje. Zakažite sastanak sa svojim oftalmologom ako imate bilo kakve iznenadne promjene vida, dvoslike, aureole, suzenje, bol u oku, iznenadne bljeskove svjetla ili neuobičajeno crveno oko. Bilo što od navedenog može biti simptom ozbiljnog stanja.
Nabavite korekcijske leće. Optometrist može propisati korektivne mjere za poboljšanje vida. Leće ili kirurški zahvat zapravo su jedini provjereni načini aktivnog ispravljanja vida – ostalo je ili nedokazano ili prevencija. U dogovoru sa svojim liječnikom odlučite koji je najbolji postupak. Najvjerojatnije ćete dobiti naočale ili kontaktne leće. Oba se koriste za ispravljanje stanja kao što su kratkovidnost i dalekovidnost, astigmatizam i prezbiopija. Danas mnogi ljudi biraju kontaktne leće iz kozmetičkih razloga ili zato što ne skliznu niz nos i ne magle se. No, naočale zahtijevaju manje u pogledu higijene i svakodnevne njege. Izbor je zaista vaš.
Razmislite o korektivnoj operaciji. Operacija vida također je poznata kao “refrakcijska kirurgija oka” i djeluje samo za određene vrste vida – naime kratkovidnost i dalekovidnost, astigmatizam i prezbiopiju. Ukoliko ste kandidat za korektivnu operaciju, zahvat će biti posebno prilagođen Vašim problemima. Danas se operacije vida uglavnom izvode laserom, poput LASIK postupka. Jedan nedostatak je cijena jer ova operacija može stajati i do nekoliko tisuća dolara po oku. Također postoji rizik od komplikacija kao što je kronično suho oko. Dok se komplikacije javljaju u oko 0-4% slučajeva, ozbiljan gubitak vida vrlo je neobičan. Kao i uvijek, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizicima i prednostima ovog postupka i o tome koje su opcije najbolje za vas.
